Śviet99

Premjer Słavakii nazvaŭ Ukrainu «najbolš karumpavanaj u śviecie»

Robiert Fica pastaviŭ pad sumnieŭ pravilnaść pradastaŭleńnia Ukrainie 50 miljardaŭ jeŭra dapamohi na 2024-2027 hady.

Robiert Fica na samicie ŭ Bruseli. 26 kastryčnika 2023 hoda. Fota: Omar Havana / AP 

Premjer-ministr Słavakii Robiert Fica zajaviŭ, što Ukraina — «samaja karumpavanaja kraina ŭ śviecie», kažučy pra sumnievy ŭ nieabchodnaści pavieličeńnia dla jaje finansavaj dapamohi ES, piša «Ukrainskaja praŭda».

Na dumku słavackaha premjera, Ukraina «źjaŭlajecca samaj karumpavanaj krainaj u śviecie, i heta tyčycca ŭsich uzroŭniaŭ kiravańnia».

Jon pastaviŭ pad sumnieŭ pravilnaść pradastaŭleńnia Ukrainie 50 miljardaŭ jeŭra dapamohi na 2024-2027 hady, dadaŭšy, što pamiž krainami — siabrami ES niama zhody pa hetym pytańni, tamu jon čakaje pazačarhovaha samitu ES dla jaho rašeńnia.

«Ci finansavańnie Ukrainy źmianiła niešta ŭ vyniku vajny?» — rytaryčna spytaŭ słavacki premjer, a potym znoŭ spytaŭ, ci adbyłosia niešta takoje značnaje ŭ vyniku hetaj padtrymki i ci varta praciahvać finansavać Ukrainu.

«Tamu ŭkładziem jašče 50 miljardaŭ i ŭsio roŭna, što adbudziecca?»,— dadaŭ Fica.

Premjer Słavakii skazaŭ, što ES nie maje «mirnaha płana», i niekalki premjer-ministraŭ krain abjadnańnia «zahnanyja ŭ tupik» z-za situacyi va Ukrainie, bo nie viedajuć, što budzie dalej.

«Kali stratehija ŭ tym, kab praciahvać ulivać tudy hrošy, 1,5 miljarda jeŭra na miesiac biez usialakaha vyniku, a my pavinny zrezać našy ŭłasnyja resursy? Bo ŭ nas vielizarnyja prablemy i dziaržaŭnyja hrošy ŭ ciažkim stanie», — ličyć jon.

Raniej vydańnie Politico paviedamiła, što na sustrečy lidaraŭ JEZ u čaćvier Fica vystupiŭ z ahavorkaj ab vydzialeńni dalejšaj finansavaj dapamohi Kijevu z-za karupcyi va Ukrainie.

U toj ža čas słavacki premjer kaža, što jahonaja kraina hatovaja «pry peŭnych umovach» pavialičyć svoj układ u biudžet ES, kab Ukraina atrymała pakiet dapamohi na 50 młrd jeŭra.

Kamientary9

  • Vali ź ES
    28.10.2023
    Orban2, pra svaju karupcyju raskažy
  • Maksim Dizajnier
    28.10.2023
    Saša

    Kakoje łohičieskoje obosnovanije!Bravo!Roža dla biełarusikov - eto hłavnoje. Dietki krasivyje buduć. No eto nie točno. V luboj Papuaśsii krasovaťsia - eto smysł žiźni, bo vnutri kak praviło pustota i tolko echo byłych zasłuh hdie-to hulaje.
  • nie taki jak jość
    28.10.2023
    Stanam na 22 hod (paźniejšych źviestak pakul niama) samaj karumpavanaj krainaj śvietu była Samali -180 miesca, Ukraina mieścicca na 116, Słavakija na 49, niedaloka ad Saŭdaŭskaj Aravii i pobač z Kipram. Navošta plavuzhać jazykom, kali jość fakty

Piać amapaŭcaŭ uziali šturmam dom chłopca, jaki viasnoj tros pałavym orhanam pad pieśniu «Kroška maja»3

Piać amapaŭcaŭ uziali šturmam dom chłopca, jaki viasnoj tros pałavym orhanam pad pieśniu «Kroška maja»

Usie naviny →
Usie naviny

Biełaruskaja kulturnaja prastora CreateCulture Space u Vilni na miažy zakryćcia18

U Dziaržaŭnym muziei Abchazii visić partret Šamila Basajeva. I zdymać jaho pakul admaŭlajucca7

«Chočuć prymusić ludziej pracavać za kapiejki». Dalnabojščyki — pra namiery pazbavić ich biaspłatnych miedycynskich pasłuh14

Samalot Jak-130 nie pierasiakaŭ miažy, mieŭ miesca zapusk falš-celi — Pavietranyja siły Ukrainy3

«Ad dačy pakazańniaŭ admoviŭsia». Hienprakuratura — pra mahiloŭca, jaki adbivaŭsia ad hubazikaŭcaŭ9

Rasija znoŭ naniesła ŭdary KABami pa šmatpaviarchovikach Charkava1

U Pieciarburhu kursant Vajskovaj akademii zabiŭ žančynu, pryniaŭšy jaje słychavy aparat za špijonskuju pryładu3

Vaskrasienski patłumačyŭ, što Łukašenka choča ŭ abmien na palitviaźniaŭ. I pachvaliŭ Usava, Bałkunca i Harbunovu47

Biełaruskija dobraachvotniki ŭdzielničali ŭ vyzvaleńni ad akupantaŭ pradpryjemstva ŭ Vaŭčansku1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Piać amapaŭcaŭ uziali šturmam dom chłopca, jaki viasnoj tros pałavym orhanam pad pieśniu «Kroška maja»3

Piać amapaŭcaŭ uziali šturmam dom chłopca, jaki viasnoj tros pałavym orhanam pad pieśniu «Kroška maja»

Hałoŭnaje
Usie naviny →