Zdareńni

Ziamla ŭvajšła ŭ mieteorny patok Piersieidaŭ. Dzie i kali pabačyć hetu nieziamnuju pryhažość?

U sieradu, 17 lipienia, na Ziamli startavaŭ siezon «zornych daždžoŭ» — płanieta ŭvajšła ŭ mieteorny patok Piersieidaŭ i ciapier na praciahu cełaha miesiaca ludzi zmohuć nazirać za niabiesnym šou. 

Mieteorny patok Piersieidy ŭ staražytnym horadzie Chatusa, Turcyja, 13 žniŭnia 2023 hoda. Fota: Kemal Ceylan/Anadolu Agency via Getty Images

Kali intensiŭnaść patoku (a takim čynam — i «zarapadaŭ») dasiahnie svajho piku, i dzie i jak za hetym lepš nazirać žycharam Biełarusi, piša telegraf.news.

Piersieidy — heta mieteorny patok, jaki štohod źjaŭlajecca ŭletku z boku suzorja Piersieja. U hety čas Ziamla prachodzić praz šlejf pyłavych čaścic kamiety Śvifta-Tatła. Mienavita tady, kali drabniutkija čaścicy ramiety, pamieram ź piasčynku, uvachodziać u ziamnuju atmaśfieru i zharajuć, na Ziamli možna nazirać sapraŭdny «zorny doždž».

«Kali kamiety nabližajucca da sonca, jany nahravajucca i adkołvajucca. Kali abłomki akazvajucca na šlachu Ziamli vakoł Sonca, jany mohuć urezacca ŭ našu atmaśfieru z chutkaściu ad 11 da 72 km/h. Faktyčnaja chutkaść, ź jakoj mieteor uvachodzić u našu atmaśfieru, zaležyć ad sukupnaj chutkaści Ziamli i samich abłomkaŭ», — rastłumačyli śpiecyjalisty z Karaleŭskich muziejaŭ Hrynviča, kudy ŭvachodzić u tym liku i Hrynvickaja absiervatoryja.

Pa padlikach navukoŭcaŭ, siaredniaja chutkaść mieteora ŭ patoku Piersieidaŭ składaje 58 km u siekundu. Pavietra pierad mieteoram ściskajecca i nahravajecca da tysiač hradusaŭ pa Celsii. Bolš drobnyja mieteory zharajuć biez astatku, pakidajučy za saboj tolki jarki śled, jaki i možna nazirać ź Ziamli. Bolš bujnyja mieteory mohuć vybuchać padobna vohniennym šaram, ale ŭbačyć ich ličycca vialikim pośpiecham.

U Karaleŭskich muziejach Hrynviča Piersieidy nazvali «adnoj z samych pryhožych źjaŭ na načnym niebie» leta.

Hety patok zajmaje asablivaje miesca ŭ kalendarach mnohich palaŭničych na mieteory z-za vysokaj pahadzinnaj aktyŭnaści patoku i jarkich mieteoraŭ.

Intensiŭnaść patoku pastupova raście, pačynajučy z 17 lipienia, a spadaje tolki da 24 žniŭnia.

Pik prypadaje na 12-13 žniŭnia.

Da hetaha času siaredniaja intensiŭnaść patoku dasiahaje 60 mieteoraŭ u hadzinu, to-bok padzieńnie zorak možna nazirać kožnuju chvilinu.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Ofis Cichanoŭskaj pierajazdžaje ŭ Polšču75

Hramadstvadapoŭniena75

Ofis Cichanoŭskaj pierajazdžaje ŭ Polšču

Usie naviny →
Usie naviny

Ulubiony łasunak zubroŭ nazvali ŭ palaŭničaj haspadarcy — jaho dajuć kruhły hod1

Stamatołah ź Minska źbirajecca biehčy 24 hadziny3

Syrski: Ukrainskija vojski ź siaredziny listapada zmahli viarnuć kantrol nad častkaj Pakroŭska i ciapier utrymlivajuć paŭnočnuju častku2

ZŠA dali Zialenskamu dedłajn da Kaladaŭ, kab jon padpisaŭ mirny płan12

Francuzskija fieministki aburanyja kamientaryjami Bryžyt Makron ab aktyvistkach5

Zialenski hatovy pravieści prezidenckija vybary ciaham 60‑90 dzion6

Navukoŭcy vypadkova adkryli novy stan materyi — ni ćviordy, ni vadki3

3‑hadovy indyjec staŭ samym maładym rejtynhavym šachmatystam śvietu

Rasija — adna ź niamnohich krain śvietu, dzie čaściej za ŭsio hladziać porna z transhiendarami25

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ofis Cichanoŭskaj pierajazdžaje ŭ Polšču75

Hramadstvadapoŭniena75

Ofis Cichanoŭskaj pierajazdžaje ŭ Polšču

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić