Hramadstva99

Łukašenka prosić vyratavać jaho ad Pucina — mierkavańnie Čałaha

Analityk taksama acaniŭ mahčymaść zachopu Biełarusi Rasijaj i patłumačyŭ, u čym padabienstva pohladaŭ Paźniaka i Łukašenki na suvierenitet.

Fota: Getty Images

Łukašenka prosić vyratavać jaho ad Pucina. Heta śćviardžaje analityk Siarhiej Čały ŭ razmovie na «Jeŭraradyjo»:

«Pieryjadyčna ŭ Łukašenki ŭźnikaje momant, kali jon źviartajecca da śvietu i kaža: «Vyratujcie mianie ad hetaha varjata».

Čały nazyvaje siabie prychilnikam taho padychodu, što Łukašenku treba ŭvažliva słuchać, bo jon «čałaviek, jaki lubić prahavorvacca».

Ekśpiert adznačaje, što Łukašenka pradstaŭlaje siabie jak adzinaha čałavieka, chto razumieje Pucina. «Jon sapraŭdy razumieje jaho i sapraŭdy jaho baicca», — śćviardžaje Čały. Na jaho dumku, Łukašenka razumieje, što Rasija moža vykarystać Biełaruś dla eskałacyi kanfliktu. Tamu biełaruski dyktatar sprabuje źviarnucca da mižnarodnaj supolnaści z zaklikami pra dapamohu z namiokami na toje, što tolki jon zdolny ŭtrymlivać Pucina ad radykalnych krokaŭ.

«My staim śpina da śpiny, adstrelvajemsia (….) Prykryvajem fłanh, tył. I bačyš, što ŭ mianie tut robicca. Chłopcy, pahladzicie, u hetaha čuvaka płan praz maju terytoryju znoŭku spravakavać Ukrainu na ŭdar u adkaz z tym, kab mianie tudy ŭciahnuć», —

pierakazvaje Čały pazicyju Łukašenki. I tłumačyć, što z-za hetaj bojazi Łukašenka prykładaje namahańni pa ŭzmacnieńni struktur terytaryjalnaj abarony, stvareńni apałčeńnia ź siabroŭ Tavarystva palaŭničych i rybałovaŭ.

Analityk źviartaje ŭvahu na reakcyju Maskvy na vykazvańnie Łukašenki ŭ takim klučy na pres-kanfierencyi, što adbyłasia ŭ lipieni 2023 hoda:

«Jon havoryć pra toje, što Pucin znoŭ vykarystoŭvaje [Biełaruś] jak miechanizm. I što robić paśla jahonaj zajavy pres-sakratarka rasijskaha MZS Maryja Zacharava? «My hnieŭna asudžajem mahčymy adkaz Ukrainy na pravakacyi». Nu to-bok jany praktyčna pryznajucca ŭ tym, što takija płany ŭ ruskich jość. Tamu jon (Łukašenka — NN) nasamreč u žachu. Jon daŭno padaje sihnały, što treba vyrašać pytańnie kančatkova».

Na dumku samoha Čałaha, «Pucin sapraŭdy daŭno ŭ astrale. Jon daŭno zahnaŭ siabie ŭ pazicyju, u jakoj vymušany budzie vykarystać jadziernuju zbroju. (…) Pucin — heta frajer z puškaj, jakomu strašna, ale jaki z hetaj puškaj ličyć, što jon dužy. (…) Užo nie jon kiruje pistaletam, a pistalet kiruje im. Biez puški jaho ŭžo nichto nie baicca».

Analityk śćviardžaje, što pakul da vykarystańnia jadziernaj zbroi nie dojdzie, jašče jość nievialiki luft.

Ci zachopić Rasija Biełaruś u vypadku źmieny ŭłady

Adkazvajučy na pytańnie pra vierahodnaść zachopu Biełarusi Rasijaj u vypadku, kali na źmienu Łukašenki pryjdzie nie pažadany dla jaje čałaviek, Čały zaŭvažyŭ:

«Jakija vojski? Jany ŭ svaim Kursku ŭvieści ničoha nie mohuć».

Na pohlad Čałaha, upłyŭ Rasii na Biełaruś z Łukašenkam mocna pierabolšany, i jon nie ŭpeŭnieny ŭ najaŭnaści niejkich miechanizmaŭ, z dapamohaj jakich u Maskvy atrymlivałasia cisnuć na biełaruskaha dyktatara.

Čały zaŭvažaje, što Łukašenka ŭvieś čas pradavaŭ Pucinu iluziju impierskaj vieličy, jakuju jon nazyvaje «aniestezijaj fantomnych impierskich bolaŭ». Paśla 2014 hoda, kali pačałasia vajna na Danbasie, Łukašenka pačaŭ vykarystoŭvać rytoryku pra Biełaruś jak častku «ruskaha śvietu»:

«My ž sami ruski śviet, my ž takija ž, prosta sa znakam jakaści». Heta abarončy miechanizm. Ale jon jamu pastajanna havoryć, što ŭ vypadku čaho, «Ty ž viedaješ, my za ciabie».

Nakolki Łukašenka harant niezaležnaści Biełarusi

Na pohlad Čałaha, Zianon Paźniak, kali havoryć pra toje, što Łukašenka — adziny harant niezaležnaści Biełarusi, razumieje pad joj toje ž, što i biełaruski dyktatar.

«U ich śpiecyfičnaje razumieńnie suvierenitetu. Heta nie suvierenitet naroda. Heta nie suvierenitet u sučasnym jaho palitałahičnym sensie. Heta suvierenitet manarcha, (…) sens jakoha zaklučajecca ŭ tym, što ja na svajoj terytoryi maju prava rabić usio, što zaŭhodna, i vy sa svaim mižnarodnym pravam nie pavinny ŭmiešvacca ŭ majo ŭnutranaje biaspraŭje. (…)

Heta suvierenitet jaho, kali jon havoryć pra Biełaruś. «Ja mahu sabie dazvolić tut rabić usio, što zaŭhodna. Nie ciahnicie mianie ŭ Haahu». (…) Hetaje poźniesiaredniaviečnaje razumieńnie suvierenitetu. (…) U peŭny momant hety suvierenitet manarcha ŭvachodzić u supiarečnaść z suvierenitetam naroda».

Kamientary9

  • Gorliwy Litwin
    04.10.2024
    Čały zaipaŭ! Jak byŭ u kamandzie łuki, tak i zastaŭsia. Mabyć zaŭsiody i byŭ u kantakcie apieratyŭhym. Paškadujcia, kaža, dziadulu. Jon i viaźniaŭ to chapaje i katuje nie sa zła, a tolki kab usypić uvahu Rasii i ŭratavać Śviaščenny Suvierenitet. Tamu davajcie jamu ŭvya ŭsim padyhryvać. A nie pajšli b vy sa svajmi naiŭnymi čekisckimi chitrykami ŭśled za Ruskim Karablom?! tym bolš što vy i jość arhaničnyja Ruskija Ludzi, vašu makaŭku!
  • Sieryj
    04.10.2024
    Eti vyvody Čałoho na čiem osnovany? Składyvajetsia vpiečatlenije ,čto informator Čałoho živiet v hołovie Łukašienko. Fantazier on ,a nie analitik.Sidit hdie -to daleko i honit purhu ,mnoho purhi.
  • .
    04.10.2024
    Zdajecca, Čały heta adzin z katehoryi Łukašenkafierštiejeraŭ.

    "biełaruski dyktatar sprabuje źviarnucca da mižnarodnaj supolnaści z zaklikami pra dapamohu z namiokami na toje, što tolki jon zdolny ŭtrymlivać Pucina ad radykalnych krokaŭ"
    - dzie jany heta čujuć? Hałasy ŭ svajej hałavie.
    Toje ž samaje, kali kažuć, što adziny Łukašenka strymlivaje Biełaruś ad vajny, što jon adziny harant niezaležnaści, što jon daje sihnały hatoŭnaści da pieramoŭ.
    Prosta u vas stakholmski sindrom.

Na zimu zapłanavanyja masavyja zatrymańni, składzienyja «pieršy i druhi śpisy»21

Na zimu zapłanavanyja masavyja zatrymańni, składzienyja «pieršy i druhi śpisy»

Usie naviny →
Usie naviny

Uspyška virusa Marburh moža pieraraści ŭ novuju pandemiju. Što heta za chvaroba?3

Čerhi z aŭtobusaŭ na miežach Biełarusi znoŭ źnikli

Vielmi mocny pažar na naftabazie ŭ Piermskim krai Rasii

Byvaj, Jeŭropa! Biełarusy kančatkova pierasadžvajucca na kitajskija aŭto20

Na Nobieleŭskuju premiju miru sioleta pretenduje 286 kandydataŭ

Viadučaja Bi-bi-si vypadkova adpraviła pytańni Borysu Džonsanu pierad intervju. Intervju pryjšłosia admianić

Haniec ź Irana jechaŭ papiaredzić Nasrału, što Izrail źbirajecca taho zabić. Abodva zahinuli ŭ bunkiery2

«Ja tupiŭ. I sumniavaŭsia. I rvaŭsia pamiž niekalkimi pačućciami. I ciapier mnie soramna». Kranalnaj historyjaj padzialiŭsia biełaruski śviatar3

Praŭładny błohier pachvaliŭsia, što atrymaŭ śmiešny majomasny padatak. Ale ŭ kamientaryjach jaho prymusili raskryć praŭdu5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Na zimu zapłanavanyja masavyja zatrymańni, składzienyja «pieršy i druhi śpisy»21

Na zimu zapłanavanyja masavyja zatrymańni, składzienyja «pieršy i druhi śpisy»

Hałoŭnaje
Usie naviny →