Alaksandr Kłaskoŭski. Kropki nad «i»

Jak turki prykryli mianie nacyjanalistyčnym parasonam :)

Skazać, što było horača, — heta ničoha nie skazać. 46 hradusaŭ ŭ cieni! Miesca ŭračystaści było ščylna atočana palicyjaj, a navakolnyja viaršyni asiadłała rehularnaje vojska.

Dobra što ŭ Biełarusi choć vady bahata!

Na takuju dumku našturchnuła staroje fota z asabistaha alboma.

U stasunkach z Rasiejaj my źviedali ŭžo i hazavuju, i naftavuju, i cukrovuju vajnu.

A voś vodnuju zbroju Maskva naŭrad ci skarystaje.

Miž tym Turcyja ŭ svoj čas ni mnoha ni mała pierakryła Syryi Eŭfrat :)

Było heta na pačatku 90-ch, kali turki zbudavali na lehiendarnaj race płacinu Ataciurka — adnu z 22 u miežach ambicyjnaha prajektu GAP. Jon byŭ zaklikany ŭdychnuć žyćcio ŭ biednyja, vypalenyja soncam rajony paŭdniova-uschodniaj Anatolii.

Mnie daviałosia trapić uletku 1992 hodu na pusk toj płaciny.

Skazać, što było horača, — heta ničoha nie skazać. 46 hradusaŭ ŭ cieni! Navokał ža nia toje što ni dreŭca — ani travinki! Kamieńnie dy piasok.

Praŭda, nas, zamiežnych žurnalistaŭ, ŭznaharodzili pryvilejami.

Pa-pieršaje, razdali pałasatyja bieł-čyrvonyja (pad kolery tureckaha ściaha) parasony, kab schavacca ad źniščalnaha sonca. A zvyš taho — uvohule fantastyka! — jašče i pačastavali chałodnym pivam u zapaciełych blašankach.

Šarahovyja turki ŭ čakańni prezydenta dy premjera smažylisia na soncy, suzirajučy kancert na impravizavanaj scenie. Tam pad hrukat bubna dy praniźlivuju melodyju niejkaha falklornaha instrumenta zuchavata vykidvali kalency tancory ŭ ekzatyčnych strojach. Samaje dziŭnaje, što na ich smuhłych tvarach nie zaŭvažałasia ni kropli potu.

Miesca ŭračystaści było ščylna atočana palicyjaj, a navakolnyja vyšyni asiadłała rehularnaje vojska.

Haspadary mierapryjemstva strašenna bajalisia, što padniasuć siurpryz kurdzkija terarysty.

Darečy, jakraz hetaja prablema i azmročvała stasunki miž Ankaroj i Damaskam. Turki zakidali syryjcam toje, što jany paturali Kurdzkaj pracoŭnaj partyi i navat raźmiaścili na svajoj terytoryi bazy jejnych bajavikoŭ.

Ale Ankara chutka znajšła achilesavu piatu susiedziaŭ. Pabudavaŭšy płacinu Ataciurka, pad markaj napaŭnieńnia vadaschovišča syryjcaŭ na miesiac pakinuli biez Eŭfrata. Tym zastavałasia tolki suzirać suchoje rečyšča.

Eksperty zahavaryli pra "vodnuju zbroju Ankary".

Byŭ peryjad, kali krainy stajali i na miažy sapraŭdnaj, klasyčnaj vajny.

Potym turki spajmali pravadyra Kurdskaj pracoŭnaj partyi Adžałana, i stasunki miž Damaskam dy Ankaroj pakrysie ŭłahodzilisia. Siońnia krainy ŭžo ładziać sumiesnyja prajekty ŭ enerhietyčnaj sfery.

P.S. A toj bieła-čyrvony parason ja pryvioz jak suvenir ŭ Miensk. Praź niekalki hadoŭ dačka pajšła ź im na mitynh (cierusiŭ doždžyk), i milicyjanty parason adabrali. Paličyli nacyjanalistyčnaj symbolikaj :)

Dačka davodziła: na im ža paŭmiesiac namalavany! Ale na takija tonkaści milicyjanty zvažać nia stali.

Kamientary

Pobač z Łukašenkam na chakiei źjaviłasia novaja pryhažunia10

Pobač z Łukašenkam na chakiei źjaviłasia novaja pryhažunia

Usie naviny →
Usie naviny

Źnik papularny tyktokier, jaki vioŭ błoh pa-biełarusku. Imavierna, šukać jaho treba ŭ vojsku7

Biełaruska, jakaja vodzić tramvaj va Urocłavie, padčas źmieny vyratavała biazdomnuju košku i ciapier šukaje joj haspadaroŭ1

Premjer Litvy: Dron, što ŭpaŭ u krainie, byŭ ukrainskim13

U Minskim rajonie zatrymali dvuch chłopčykaŭ-začepieraŭ

ZŠA na pieramovach z Ukrainaj patrabujuć vyvadu vojsk z Danbasa20

Sieviaryniec raskazaŭ, jak u škłoŭskaj kałonii sačyli, kab jon na Dzień Voli nie vyviesiŭ bieł-čyrvona-bieły ściah4

«Pierśpiektyŭ nul»: u Litvie zrabili vysnovu paśla kantaktaŭ Łukašenki z ZŠA5

Biełstat nazvaŭ siaredni zarobak pa krainie za luty1

Iranskaja apazicyja nie vychodzić na vulicy, bo ich zaniali ŭzbrojenyja prychilniki režymu ajatoł5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pobač z Łukašenkam na chakiei źjaviłasia novaja pryhažunia10

Pobač z Łukašenkam na chakiei źjaviłasia novaja pryhažunia

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić