Ukrainski kasmanaŭt Kadaniuk: «Chaj biełarus lacić ź biełaruskim ściaham»
Klimuk i Kavalonak latali jak savieckija hramadzianie. Hramadzianaŭ Biełarusi ŭ kosmasie nie było.
Uvosień 2012 hodu ŭ kosmas moža palacieć uradženiec Biełarusi Aleh Navicki, jaki paśpiachova prajšoŭ padrychtoŭku ŭ rasiejskim Centry padrychtoŭki kasmanaŭtaŭ. 41-hadovy Aleh Navicki źjaŭlajecca rasiejskim hramadzianinam i pałkoŭnikam rasiejskich vajenna-pavietranych siłaŭ. I, pa ahulnapryniatych mižnarodnych standartach, budzie ličycca rasiejskim kasmanaŭtam.
Uvohule, pavodle hetych standartaŭ, Biełaruś nia maje svaich kasmanaŭtaŭ — chacia ŭ kosmas lotali, pryčym kožny trojčy, biełarusy Piotra Klimuk i Ŭładzimier Kavalonak.
A voś Ukraina svajho kasmanaŭta maje. Praź niekalki tydniaŭ paśla źniknieńnia Savieckaha Sajuzu, u studzieni 1992-ha, było stvoranaje Nacyjanalnaje kaśmičnaje ahienctva Ŭkrainy, adna za druhoj byli raspracavanyja i zaćvierdžanyja čatyry dziaržaŭnyja kaśmičnyja prahramy.
A ŭ 1997 hodzie ŭ składzie ekipažu amerykanskaha šatłu «Kalumbija» ŭ kosmas palacieŭ hramadzianin Ukrainy Leanid Kadaniuk.Pra perspektyvy Ŭkrainy i Biełarusi ŭ asvajeńni kosmasu, pra toje, nakolki važna heta dla imidžu suverennaj krainy — hutarka z hienerał-majoram, Hierojem Ukrainy kasmanaŭtam Leanidam Kadaniukom.
Siarhiej Navumčyk: Spadar Leanid, Vy možacie adkazvać pa-ŭkrainsku, biełarusy razumiejuć ukrainskuju movu, i tamu było b dziŭna, kab ź pieršym kasmanaŭtam niezaležnaj Ukrainy my hutaryli nie-pa ŭkrainsku.
Kadaniuk: Dobra.
Navumčyk: Skažycie, toje rašeńnie ab Vašym palocie — jano było vyklikana palityčnymi pryčynami (padvysić imidž niezaležnaj dziaržavy), ci heta prosta realizacyja kaśmičnaj prahramy, jakaja ŭžo tady isnavała, i ciapier isnuje va Ŭkrainie?
Kadaniuk: Dziakuj za pytańnie, ale spačatku ja chacieŭ by pavinšavać usich ź Dniom kasmanaŭtyki. Pieršy palot čałavieka ŭ kosmas, jak i pieršy štučny spadarožnik Ziamli — toje było padziejaj, jakija mieli nia tolki planetarnaje, ale i ŭsiaśvietnaje značeńnie. Bo narešcie na adnoj ź planet Usiaśvietu źjaviłasia cyvilizacyja, jakaja zdoleła stvaryć takuju techniku, što zdoleła pieraadoleć ziamnoje pryciahnieńnie. Ciapier čałaviek zaŭsiody budzie lotać u kosmas, ale pieršy palot my zaŭsiody budziem pamiatać. Tamu vinšuju ŭsich z hetym śviatam, śviatam kožnaha hramadzianina cyvilizavanaj planety Ziamla.
Nu a što da Vašaha pytańnia, dyk ja lacieŭ u kosmas u vyniku damoŭlenaści 1994 hodu pamiž prezydentami ZŠA i Ŭkrainy — Leanidam Kučmam i Biłam Klintanam, jany damovilisia pra palot ukrainca. Ja lacieŭ u kosmas užo jak hramadzianin Ukrainy. Ja pierajechaŭ z Rasiei va Ŭkrainu, ja rodam z Ukrainy, z Bukaviny. Vy viedajecie, tut palityki nie było. Chutčej za usio, była meta paćvierdzić, što Ŭkraina jość kaśmičnaj dziaržavaj. I jana pa pravu ličycca kaśmičnaj dziaržavaj, pakolki naležyć da tych krainaŭ, jakija majuć poŭny cykł stvareńnia kaśmičnaj techniki — prajektavańnie, vyrab i eksploatacyju ŭ kaśmičnym palocie. U śviecie kaśmičnymi technalohijami zajmajucca 140-150 krainaŭ, ale Ŭkraina ŭvachodzić u kolkaść šaści dziaržaŭ, jakija majuć poŭny cykł. I ja lacieŭ u kosmas jak hramadzianin Ukrainy z metaj vykanańnia ŭkrainska-amerykanskaj prahramy eksperymentaŭ.
Navumčyk: Na Vašym skafandry, akramia amerykanskaha ściahu, byŭ i žoŭta-błakitny prapor?
Kadaniuk: Tak, naturalna.
Navumčyk: I Vy ličyciesia mienavita ŭkrainskim kasmanaŭtam? Jurydyčna heta istotna, jak i ściah na skafandry.
Kadaniuk:
Jurydyčna ja pieršy ŭkrainski kasmanaŭt, jak čałaviek, jaki ŭpieršyniu pradstaŭlaŭ u kosmasie ŭkrainskuju dziaržavu.Ale pieršy ŭkrainiec, jaki pabyvaŭ u kosmasie — heta naš lehiendarny Pavał Ramanavič Papovič, ale jon lacieŭ jak hramadzianin Savieckaha Sajuzu. A jak čałaviek, jaki pradstaŭlaŭ Ukrainu, vykonvaŭ zadańnie ukrainskaha ŭradu, jaki lacieŭ z ukrainskim ściaham, z ukrainskim himnam — heta byŭ ja.
Navumčyk: Čamu Vy startavali ŭ amerykanskim šatle «Kalumbija» z mysu Kanaverał, a nie ŭ rasiejskaj rakiecie z Bajkanuru?
Kadaniuk: Vy viedajecie, ja jašče ŭ 1976 hodzie byŭ uklučany ŭ atrad savieckich kasmanaŭtaŭ, ale ja byŭ adabrany ŭ hrupu šmatrazovaj kaśmičnaj systemy «Buran». Vy viedajecie los «Buranu». Na žal, «Buran» vykanaŭ tolki adzin kaśmičny palot, dyj toje — u aŭtamatyčnym režymie, biez ekipažu. Da druhoha palotu «Buranu» ja ŭžo rychtavaŭsia. Tam było try ekipažy, u tym liku i ja.
Prahrama była cikavaja: «Buran» startuje sam biez ekipažu, a my pavinny byli startavać u karabli «Sajuz-TM», sastykavacca na arbicie, vykanać vyprabavańnie jaho na arbitalnym učastku, potym adstykavacca ad «Buranu». «Buran» pavinien byŭ viarnucca znoŭ biez ekipažu, a my pavinny byli sastykavacca z arbitalnaj stancyjaj «Mir». Toje była cikavaja prahrama, na žal, jana nie była vykananaja, bo sama prahrama «Buran» była spynienaja. Ale my ŭ našaj kaśmičnaj hrupie prajšli ŭnikalnuju padrychtoŭku. Mnie zdajecca, što takoj padrychtoŭki bolš nichto nie prachodziŭ i bolš nichto nia budzie prachodzić, bo my prajšli padrychtoŭku i jak kasmanaŭty-vyprabavalniki, i jak lotčyki-vyprabavalniki, vyvučali medycynu, astranomiju, astrafizyku, ekalohiju — bahata navuk. Naša hrupa była ŭnikalnaj, i ja dumaju, što bolš hrup z takoj padrychtoŭkaj nia budzie.
Navumčyk: Vy skazali, što Ŭkraina — adna z šaści dziaržavaŭ, jakaja maje całkam zavieršany cykł stvareńnia kaśmičnaj techniki. Heta važna dla Ŭkrainy, dla hramadztva Ŭkrainy, jak Vy ličycie?
Kadaniuk: Naturalna važna, bo h
eta ŭzdymaje status Ukrainy, status jak kaśmičnaj dziaržavy, status i siarod dziaržaŭ, jakija zajmajucca kaśmičnymi technalohijami. Z punktu hledžańnia kankurencyi heta ŭsprymajecca moža i nia vielmi pazytyŭna, ale nas usprymajuć jak krainu, jakaja vyrablaje i rakiety, i spadarožniki.Heta vielmi važna i dla ŭradu, i dla krainy.
Navumčyk: Ukraina maje vializny patencyjał, šmat što zastałosia i z časoŭ Savieckaha Sajuzu.
Kadaniuk: Tak, adna tracina rakietna-kaśmičnaha patencyjału kolišniaha Savieckaha Sajuzu. Tamu było b badaj što i złačynstvam, kali b my hetym nie skarystalisia, nie praciahnuli zajmacca kaśmičnymi technalohijami.
Navumčyk: Voś u Biełarusi takoha vytvorčaha kaśmičnaha patencyjału niama, ale my bačym peŭnyja kaśmičnyja ambicyi. I kali jość takija kaśmičnyja ambicyi — jak, na Vaš pohlad, mahła b ich realizavać Biełaruś u ciapierašniaj sytuacyi? Dyj nia tolki ŭ ciapierašniaj — navat kali adkinuć ekanamičny kryzys, i hetak dalej. Skažam hetak — pry narmalnym ekanamičnym režymie.
Kadaniuk: Vy viedajecie, kaśmičnymi technalohijami treba zajmacca abaviazkova. Ale pakolki Biełaruś nia maje takoha patencyjału, navukova-techničnaha i asabliva vytvorčaha, dyk chaj latajuć kasmanaŭty. Cudoŭna, što palacić treci biełarus. Ja cudoŭna viedaju pieršych dvuch — Klimuka i Kavalonka, i mnie pryjemna, što budzie jašče adzin kasmanaŭt ź Biełarusi. Chaj jamu ščaścić i chaj budzie ŭsio ŭ jaho dobra.
Navumčyk: A jak Vy dumajecie, Biełaruś mahła b pa takoj prahramie, jak tady ŭ Vašym vypadku, kali supracoŭničali Ŭkraina i Ameryka, z amerykancami niešta zrabić, kab užo palacieŭ nia prosta etničny biełarus, a sa ściaham biełaruskim na skafandry?
Kadaniuk: Nu, ja dumaju, što moh by palacieć i ŭ prahramie ZŠA, ale ž Vy viedajecie, što ciapier amerykancy prypynili svaje paloty na šatłach. Zaraz jany robiać novy kaśmičny karabiel, ale jon budzie nia chutka zrobleny. I rasijanie zaraz robiać novy kaśmičny karabiel.
Tak što chaj biełarus lacić z rasiejcami — ź biełaruskim ściaham. Ale kab lacieć ź biełaruskim ściaham, jamu treba mieć hramadzianstva Biełarusi.Napeŭna, treba, ja tak sabie ŭjaŭlaju.
Navumčyk: Vy pryhadali prypynieńnie amerykanskaj kaśmičnaj prahramy — tut, napeŭna, paŭpłyvała nie ŭ apošniuju čarhu trahiedyja, jakaja zdaryłasia dzieviać hadoŭ tamu, u lutym 2003-ha, z šatłam «Kalumbija», kali zahinuli ŭsie siamiora členaŭ ekipažu?
Kadaniuk: Tak, vy viedajecie, tam dźvie pryčyny zakryćcia. Pa-pieršaje,
prahrama nie apraŭdvała siabie ekanamična. Bo dziela taho, kab jana apraŭdvała siabie ekanamična, treba było ŭ hod rabić niedzie 12-14 palotaŭ. A jany rabili 3-5 palotaŭ.Heta pieršaja pryčyna. Druhaja pryčyna — biaśpieka nie była zabiaśpiečana, tamu ź piaci karabloŭ dva karabli zahinuli. I darečy, adzin ź ich — «Kalumbija», na jakim ja lotaŭ.
Navumčyk: Peŭna, dla Vas toje byli dramatyčnyja adčuvańni.
Kadaniuk: Tak, trahiedyja. Uvohule trahiedyja, kali hinuć kaśmičnyja karabli, hinuć kasmanaŭty. Ale ŭ hetym karabli zahinuła astranaŭtka Karpana Čaŭła, jakaja lotała sa mnoj u ekipažy ŭ kosmas. Jana była indyjskaha pachodžańnia...
Navumčyk: Tam byŭ jašče i pieršy i adziny izrailski kasmanaŭt, zdajecca.
Kadaniuk: Tak, Iłan Ramon, pieršy izrailski kasmanaŭt, jaki siadzieŭ na maim miescy.
Navumčyk: Pan Leanid, Vy byli deputatam Viarchoŭnaj Rady Ŭkrainy 4-ha sklikańnia. Heta časovy byŭ pachod u palityku ci Vy dumajecie viarnucca?
Kadaniuk: Nie, nie časovy pachod. Bolš za toje, palitykaj ja cikaŭlusia ŭsio žyćcio, palityka dla mianie — heta druhi kosmas. I ja źbirajusia balatavacca na čarhovych vybarach u Viarchoŭnuju Radu, budu iznoŭ balatavacca ŭ svajoj akruzie, na mažarytarnaj akruzie. Ja nie chaču iści pa śpisach, ja chaču, kab mianie abraŭ narod, tady ja budu ličyć, što ja — narodny deputat Ukrainy.
-
«Vy viedajecie, što bolšaść biełarusaŭ ličać vas nikčemnymi chałujami?»
-
Cyhankoŭ: Babaryka značna bližejšy da pazicyi ofisa Śviatłany Cichanoŭskaj, čym da vykazvańniaŭ «babarykancaŭ»
-
Babaryka turemščykam: «U mianie było, ciapier niama, ale jość šaniec, što budzie. A ŭ vas nie było, niama i nie budzie. I ŭ vašych dziaciej nie budzie»
Pahladzieli film «Piaščotna da siabie», źniaty pa dzika papularnaj biełaruskaj knizie — pra zaciukanuju žančynu, jakuju chočuć zrabić dla ŭsich zručnaj
Kamientary