Ajciec Marcin raspačaŭ svaju padrychtoŭku da śviatarstva na pačatku 1920‑ch hh., u 1934 h. atrymaŭ śviatarskaje paśviačeńnie. U 1939 h. jon upieršyniu pryjechaŭ u Vašynhton, dzie pravioŭ hod namieśnikam dekana i asistentam adkaznaha za fizkulturu Džordžtaŭnskaha univiersiteta.
Potym jon na praciahu dvuch hadoŭ byŭ adkaznym za fizkulturu u kaledžy śviatoha Juzafa ŭ Fiładelfii, paśla čaho byŭ nakiravany za akijan u jakaści kapełana vajenna—pavietranych siłaŭ ZŠA i słužyŭ u Paŭnočnaj Afrycy, Italii i Francyi. Paśla zakančeńnia II Suśvietnaj Vajny jon aktyŭna dapamahaŭ u zbory srodkaŭ na adnaŭleńnie jezuickich kaściołaŭ i škoł u Jeŭropie.
Z 1946 pa 1949 hh. ajciec Marcin pracuje studenckim kansultantam u Skrentanskim univiersitecie Piensilvanii i zahadčykam kafiedry teałohii. Paśla hetaha jon viartajecca ŭ Vašynhton, dzie pracuje kansultantam i nastaŭnikam relihii ŭ Kaledžy śviatoha Ałaizija. Na pačatku 1950‑ch h. jon uvachodić u skład jezuickaj misijanierskaj hrupy, jakaja arhanizoŭvaje rekalekcyi i duchoŭnyja praktykavańni ŭ kaściołach na terytoryi akruhi Vašynhton.
Z 1955 pa 1964 h. ajciec Marcin prymaje aktyŭny ŭdzieł ŭ płanavańni i budaŭnictvie Doma ihnacyjanskich duchoŭnych praktykavańniaŭ u Čarłz Kaunci, jaki pryhoža ŭzvyšajecca nad rakoj Patamakam. U paźniejšy čas jaho słužeńnie źviazana z arhanizacyjaj duchoŭnych praktykavańniaŭ i praviadzieńniem dabračynnych akcyj kaścioła.
Z 1974 h. jon pastajanna žyvie va univiersiteckim haradku Džordžtaŭnskaha ŭniviersiteta i pieryjadyčna pracuje ŭ jakaści arhanizatara duchoŭnych praktykavańniaŭ i kansultanta Chryścijanskaha Ruchu Siamji. Z 1975 pa 1983 h. jon dyrektar vašynhtonskaj archidyjacezijalnaj arhanizacyi Apostalstva malitvy. Jaho apošnim pryznačeńniem stała pastyrskaje słužeńnie ŭ kaściole śviatoj Maryi ŭ Aleksandryi z 1983 da vychadu na piensiju ŭ 1989 h.
***
Džejms Ałaizij Marcin naradziŭsia 30 žniŭnia 1902 hoda ŭ Uiłkis—Bery. Jaho baćka pracavaŭ muzyčnym kiraŭnikom u katalicim kaściole. Try jaho siastry stali manaškami.
Vydatnamu spartsmienu ŭ maładości, ksiandzu Marcinu prapanoŭvali stać nastaŭnikam fizkultury ŭ kaledžy i mahčymaść vystupać za prafiesijnuju biejsbolnuju kamandu. Niahledziačy na heta, jon pryniaŭ rašeńnie ŭstupić u Tavarystvy Jezusa. Vučyŭsia na pačatku ŭ sieminaryi ŭ Jonkiersie, štat Ńju—Jork, paźniej u Vest Stokbrydžy, štat Masačusec.
U 1926 h. jon atrymaŭ stupień mahistra teałohii. Vyvučaŭ łacinskuju, hreckuju i anhielskuju movy ŭ Jezuickaj škole ŭ Manile z 1928 pa 1931 hady i treniravaŭ školnuju biejsbolnuju i baskietbolnuju kamandy.
Vyvučaŭ teałohiju z 1931 pa 1935 hh. ŭ kaledžy, a taksama ŭ jezuickaj sieminaryi ŭ Vudstaku, jakuju skončyŭ u 1974 h.
Ciapier čytajuć
Na poŭnačy Biełarusi isnavała vielizarnaje voziera — u 150 razoŭ bolšaje za Narač. Jano źnikła ŭ vyniku pryrodnaj katastrofy, ale ślady zaŭvažnyja i siońnia

Kamientary