Ułada1818

Łukašenka: Ja prychilnik paetapnaha pavyšeńnia piensii na 3 hady

Alaksandr Łukašenka, razmaŭlajučy siońnia z pracoŭnym kalektyvam SAAT «Kamunarka», raspavioŭ, što źjaŭlajecca prychilnikam paetapnaha pavyšeńnia piensijnaha ŭzrostu na 3 hady.

«Ja schilajusia da taho, što my pavinny iści pastupova i akuratna, — adznačyŭ kiraŭnik dziaržavy. — Ja prychilnik taho, kab piensijny ŭzrost pavysić na 3 hady, kožny hod pa pałovie. I tak my spakojna, za šeść-siem hadoŭ zmožam prajści hetyja try hady».

Łukašenka nahadaŭ, što vychad na piensiju z 55 i 60 hadoŭ zastaŭsia tolki ŭ Biełarusi i Rasii. «Nie treba dumać, što kali pieradpiensijny ŭzrost — vykinuć na vulicu. Kali nie pracuješ, ciabie i nie ŭ pieradpiensijnym uzroście zvolniać. Ciapier treba vykładvacca, — adznačyŭ Łukašenka. — Ale kali piensijanier moža pracavać, dobry śpiecyjalist i jašče moža padrychtavać sabie zamienu, to jamu naohuł treba dapłočvać, jak nastaŭniku, bo padrychtavać śpiecyjalista — heta vialikija hrošy».

Kiraŭnik dziaržavy rastłumačyŭ, čamu ŭ krainie vymušany pajści na taki krok.

«Zarobak u ludziej nievysoki i nie raście pa krainie. A piensijny fond farmujecca z zarobku. Kali nie raście zarpłata, a ceny ŭsio-tki ruchajucca, takim čynam, chaj na paŭpracenta, na pracent žyćciovy ŭzrovień padaje, — skazaŭ kiraŭnik krainy. — Staić pytańnie: što rabić? Pamianšać piensii? Na heta my pajści nie možam. Nielha kryŭdzić ludziej».

«Dla mianie jak dla baćki važna toje, kab my na svaich dziaciej hetyja prablemy nie pierakładali», — dadaŭ Alaksandr Łukašenka.

Jon padkreśliŭ, što nie bačyć vialikich prablem i ŭ płanie pracoŭnych miescaŭ. «Stvorym my pracoŭnyja miescy i stvarajem. Treba napružyć tych kiraŭnikoŭ, jakija pavinny stvaryć pracoŭnyja miescy, i samim stvarać małyja, siarednija, bujnyja pradpryjemstvy, kab byli novyja miescy. My i hety šlach zadziejničajem», - padkreśliŭ jon.

Alaksandr Łukašenka zakranuŭ taksama budavańni samoj piensijnaj sistemy ŭ Biełarusi. Kiraŭnik krainy raskazaŭ, što ŭ svoj čas jamu prapanoŭvali źmianić najaŭnuju ŭ krainie piensijnuju sistemu na nazapašvalnuju. Adnak jon nie padtrymaŭ hetaj inicyjatyvy, pry hetym dazvoliŭšy jaje na dobraachvotnaj asnovie.

«Moža być, kali-to naša hramadstva saśpieje, kab razburyć hetuju sistemu i pakinuć tolki nazapašvalnuju», — adznačyŭ kiraŭnik dziaržavy.

Kamientary18

Ciapier čytajuć

Minsk siońnia viečaram pahruziŭsia ŭ ciemru. Paśla zahadu Łukašenki51

Minsk siońnia viečaram pahruziŭsia ŭ ciemru. Paśla zahadu Łukašenki

Usie naviny →
Usie naviny

Vaśmikłaśnica ŭ rasijskim Krasnajarsku abliła bienzinam i padpaliła adnakłaśnika12

«Minsktrans» prakamientavaŭ historyju ź dziaŭčynaj, jakaja trapiła ŭ balnicu paśla ŭdaru tokam u tralejbusie1

Čatyrochhadovy chłopčyk staŭ śviedkam žorstkaha zabojstva maci. Praz 20 hadoŭ jon uspomniŭ detali — zabojca pakarany5

Tusk: Sietka Džefry Epštejna mahła być maštabnaj apieracyjaj rasijskich śpiecsłužbaŭ pa vierbavańni zachodnich elit18

«Ja była jak pad hipnozam». Realnyja historyi minčukoŭ, jakich machlary prymusili pradać kvatery — adna sumnaja, druhaja amal ščaślivaja1

Siońnia nočču było da minus 27,6°C

U źlitych fajłach Epštejna ŭspłyła jašče adna biełaruska, madel i žonka futbalista — raskazvajem, što pra jaje viadoma17

«U vas jość lubimaja pieśnia?» Znajomciesia z Maksatam — samym viadomym stryt-videohrafam Minska1

Čempijon Polščy pa boksie, što raptoŭna viarnuŭsia ŭ Biełaruś, patłumačyŭ niečakanaje viartańnie11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Minsk siońnia viečaram pahruziŭsia ŭ ciemru. Paśla zahadu Łukašenki51

Minsk siońnia viečaram pahruziŭsia ŭ ciemru. Paśla zahadu Łukašenki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić