Mierkavańni2020

Aleksijevič na Nočy paetaŭ: Kožny z nas pavinien uziać na siabie častku pracy źnikłych, i vučymsia być biełarusami

Noč rasstralanych paetaŭ druhi hod zapar prachodzić u Kurapatach uviečary 29 kastryčnika. U hetuju noč u 1937 hodzie byŭ pik rasstrełaŭ savietami nacyjanalnaj elity Biełarusi. Ilustracyjnaje fota Volhi Aficeravaj.

Łaŭreatka Nobieleŭskaj premii Śviatłana Aleksijevič źviarnułasia da ŭdzielnikaŭ Nočy rasstralanych paetaŭ. Jana pieradała tekst svajho zvarotu, u Kurapatach jaho začytaŭ Eduard Palčys.

Niekalki stahodździaŭ naš nacyjanalny duch źniščali samym varvarskim sposabam, asabliva ŭ stalinski čas — vyniščali elitu: litarataraŭ, navukoŭcaŭ, sielskuju intelihiencyju. Čornyja razamknutyja dzirki pavinny byli b pahłynuć nas. Ale nasupierak im u nas svaja kraina, svaja mova. My žyvyja! U pustečach, jakija ŭtvarylisia, kožny z nas pavinien uziać na siabie častku pracy źnikłych. Pryjdzie čas, i my projdziem pa śladach stalinskich złačynstvaŭ i pastavim tam pomniki.

Kurapaty — heta simvał našaj pamiaci. Siońnia nam patrebnyja hetyja apory, kab vystajać u hłuchija ciomnyja časy, kali materyjalnaść i strach pieramahli duch. Chłuśnia pieramahła praŭdu. Zdrada pieramahła pačućcio nacyjanalnaha šlachu.

U hetuju noč na hetym miescy pavinny byli b być tysiačy i tysiačy ludziej, ale nas nie tak šmat, jak chaciełasia b — minułaje dla mnohich jašče ŭtojena ŭ zmroku chłuśni i spažyviectva. Banalnaja reč, kali čuješ takija apraŭdańni jak: ja nie mahu ryzykavać svajoj pracaj, svaim pośpiecham, mianie sistema tut ža vykinie za bort, a jak i za što karmić i vučyć dziaciej?

Adnak nacyjanalny duch nielha pieravieści ŭ hrošy abo karjeru. Kali-niebudź dzieci spytajuć svaich baćkoŭ: a dzie naša Biełaruś? Dzie naš čas? Dzie naša biełaruskaja historyja?

Ja nie vieru, što čałaviečaje žyćcio źnikaje biasśledna. Tut nas atačajuć cieni najlepšych našych prodkaŭ. Pakuta — heta taksama forma viedaŭ. Našy prodki, čyjo dychańnie raźviejanaje tut, vučać nas adroźnivać hodnaść ad zdrady, budučyniu ad minułaha. Tut my vučymsia rabić vybar — uvierch, jak ludzi svajoj ziamli, ci ŭniz — u mankurctva.

Lepšaje, što my možam skazać siońnia — heta čytać vieršy. Ja vieru, što hetuju movu čujuć i tam, uviersie, u inšym śviecie.

Vučymsia być biełarusami.

Kamientary20

Ciapier čytajuć

Kim byŭ kijeŭski strałok? Vajskovy piensijanier z antysiemickimi pohladami, jaki naradziŭsia ŭ Maskvie, a žyŭ na Danbasie7

Kim byŭ kijeŭski strałok? Vajskovy piensijanier z antysiemickimi pohladami, jaki naradziŭsia ŭ Maskvie, a žyŭ na Danbasie

Usie naviny →
Usie naviny

Siońnia ŭkrainskija dalnabojnyja bieśpiłotniki prabili rasijskuju abaronu adrazu na niekalkich kirunkach1

Palavod kałhasa «Čyrvony bajec» z mahiloŭskaha Kiraŭska pierasieŭ ź siejałki na tank, a potym — na bajavy mapied. I pajechaŭ šturmavać Zaparožža25

Uviali štrafy dla tych, chto vykidvaje chatnich žyvioł3

Dyviersija ŭ akupavanym Łuhansku: padpolščyki parušyli vajennuju łahistyku

Zakon ab štrafach za prapahandu homaseksualnych adnosin i čajłdfry ŭstupić u siłu ŭ červieni1

U Rasii ŭ kałonii pamior palitviazień Viehan Chrystalub Božy, asudžany za krytyku isłamu i antyvajenny rolik

Pieršyja biełaruskija kłubnicy, sałodkija iranskija kavuny, «fłaryda bjuci» i navat pieršyja narcysy. Što možna kupić na Kamaroŭcy pierad vialikimi vychadnymi

U lesie ŭ Lepielskim rajonie znajšli trup nieviadomaj žančyny1

Čamu nižni huzik pinžaka nie zašpilvajuć?6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kim byŭ kijeŭski strałok? Vajskovy piensijanier z antysiemickimi pohladami, jaki naradziŭsia ŭ Maskvie, a žyŭ na Danbasie7

Kim byŭ kijeŭski strałok? Vajskovy piensijanier z antysiemickimi pohladami, jaki naradziŭsia ŭ Maskvie, a žyŭ na Danbasie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić