Hramadstva

Biełaruskija navukoŭcy ŭziali ŭdzieł u mižnarodnaj kanfierencyi ŭ Ńju-Jorku

Kałumbijski ŭniviersitet, fota ź Vikipiedyi

Biełaruskija navukoŭcy ź Biełarusi, Kanady i ZŠA ŭziali ŭdzieł ŭ paneli knihi na 24-j štohadovaj Suśvietnaj kanviencyi Asacyjacyi pa vyvučeńni nacyjanalnaściaŭ, jakija pravodziacca ŭ Instytucie Harymana Kałumbijskaha ŭniviersiteta ŭ Ńju-Jorku, što pravodziłasia 2-4 maja.

Padstavaj praviadzieńnia paneli było adlustravańnie habrejaŭ u sučasnaj biełaruskaj litaratury, a taksama apošniaja kniha prafiesara Univiersiteta Vaterłoa (Kanada) Ziny Himpialevič.

Asacyjacyja pa vyvučeńni nacyjanalnaściaŭ źjaŭlajecca navukovaj asacyjacyjaj i zajmajecca prasoŭvańniem viedaŭ i razumieńniem etničnaści, etničnych kanfliktaŭ i daśledavańniami nacyjanalizmu z akcentam na Centralnuju, Uschodnuju i Paŭdniova-Uschodnuju Jeŭropu, Rasiju, Ukrainu, Kaŭkaz i Jeŭraziju. Jana štohod pryciahvaje navukoŭcaŭ, daśledčykaŭ, daktarantaŭ, palitołahaŭ i supracoŭnikaŭ niedziaržaŭnych arhanizacyj. U pracy kanviencyi ŭ hetym hodzie pryniali ŭdzieł bolš za 150 panelaŭ. 

U pracy zhadanaj paneli brali ŭdzieł prafiesar Ała Orsa-Ramana — Technałahičny kaledž Ńju-Jorka, a taksama čatyry dyskutanty: Vital Zajka — staršynia biełaruska-amierykanskaha sajuzu «Pahonia» i infarmacyjny mieniedžar Instytuta habrejskich daśledavańniaŭ u Ńju-Jorku; Maryja Pauła Surviła — vykanaŭčy dyrektar Centra biełaruskich daśledavańniaŭ, prafiesar etnamuzykaznaŭstva ŭ Vartburhskim kaledžy; Vieranika Łapućka — kandydat PhD u Polskaj akademii navuk u Varšavie; Tomas E. Berd, hanarovy prafiesar słavistyki i były dyrektar Prahramy judaiki ŭ Kuins-kaledžy.

Kožny ŭdzielnik dyskusii abmierkavaŭ častku novaha toma doktara Ziny Himpialevič — mahčyma, pieršaha daśledavańnia składu sacyjalnych kanstruktaŭ pamiž habrejskimi i chryścijanskimi supolnaściami ŭ biełaruskich ziemlach. Uvaha ŭ tomie źviernuta harmaničnaje ahulnaje isnavańnie dźviuch relihijnych supołak, u rezkim kantraście ź ich adnosinami ŭ inšych krainach Uschodniaj Jeŭropy; upłyŭ habrejaŭ na chryścijanskich piśmieńnikaŭ, jak uradžencaŭ ziamiel, i pakaz habrejskich dziejačaŭ, jak vopytnych, razumnych i sumlennych susiedziaŭ.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć23

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć

Usie naviny →
Usie naviny

U Biełharadzie paśla ataki dronaŭ haryć univiersitet, dzie raspracoŭvali bieśpiłotniki

Navukoŭcy nazvali samyja niesumlennyja krainy śvietu. Jeŭrapiejcam i tut jość čym hanarycca6

Džaan Roŭlinh dasłała knihu z aŭtohrafam ukrainskamu vajskoŭcu, jaki ŭ pałonie pierakazvaŭ inšym «Hary Potera»

U Adesie mužčyna adkryŭ ahoń pa vajskoŭcach TCK, čaćviora paranienyja5

Biełarusbank źbirajecca zapuścić ipateku pad 1% na novabudoŭli?4

Maroka nazvała samuju praciahłuju aŭtatrasu Afryki ŭ honar Trampa3

Jak HPU padbirałasia da Jakuba Kołasa3

U Mieksicy zatrymali lidara kartela «Łos-Rejes» pa mianušcy Ponča1

Na mahile Viački Stankieviča na pomniku — ni słova pa-biełarusku. Voś pra što heta kaža nakont emihrantaŭ, emihracyi i «biełaruskaści ŭnukaŭ»123

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć23

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić