Historyja

Vyjšła karta-daviednik «Minsk-histaryčny» — z histaryčnymi nazvami vulic, pomnikami i kartaj Zamčyšča

Biełaruski krajaznaŭca Ivan Sacukievič stvaryŭ kartu-daviednik «Minsk-histaryčny», što vyjšaŭ u vydaviectvie «Biełkartahrafija».

Karta-daviednik nievialikaja. Heta ŭsiaho dźvie staronki pamieram 65 na 94 sm.

U čym jaje admietnaść?

«Pačniom z taho, što jana takaja pieršaja — histaryčnaja. Da hetaha sotniami vypuskalisia aŭtamabilnyja, turystyčnyja, transpartnyja karty. A jana — histaryčnaja. Jaje meta — prademanstravać čytaču histaryčnuju spadčynu Minska va ŭsioj raznastajnaści: pomniki archieałohii, pomniki asobam i padziejam z našaj historyi, manumienty i miemaryjały, pomniki architektury, źnikłyja mohiłki, histaryčnyja nazvy vulic, mastoŭ, płoščaŭ, pradmieściaŭ», — tłumačyć Ivan Sacukievič.

Na karcie krajaznaŭca paznačyŭ vioski, jakija ŭvajšli ŭ skład horada (z hodam uvachodžańnia), ukazaŭ miežy Zamčyšča.

«Ujavicie, dzie ich možna jašče ŭbačyć — tolki ŭ maładastupnaj navukovaj litaratury», — kamientuje jon.

Taksama pakazany hranicy Minska na 1900 i 1950 hady, miežy jaŭrejskaha hieta na pačatak vajny.

Krajaznaŭca asobna padrychtavaŭ nievialikuju chranałohiju najvažniejšych dataŭ i pieryjadaŭ historyi horada; karotkija apisańni najvažniejšych pomnikaŭ, manumientaŭ, miemaryjałaŭ, architekturnych pomnikaŭ.

«Na žal, usie i blizka nie pamiaścilisia, prychodziłasia vybirać», — pryznajecca jon.

Z adnaho boku daviednika možna ŭbačyć kartu ŭsiaho Minska z paznačanymi i apisanymi pomnikami, jakija nie ŭvajšli ŭ centralnuju častku. Z druhoha — pomniki i ich apisańni centralnaj častki.

«Samaje składanaja dla realizacyi — ideja na karcie centralnaj častki. Treba było pakazać čyrvonym koleram tyja budynki, jakija źjaŭlajucca pomnikami architektury, a šerym — astatnija, — tłumačyć Sacukievič. — Dapuskaju, što jość niekalki pamyłak, bo infarmacyja vielmi supiarečlivaja. Akramia taho, časta adna častka budynka pa adnym i tym ž adrasie — pomnik, a druhaja — nie. Ale hetyja chiby možna vypravić u nastupnych pieravydańniach».

Takim čynam, hetaja karta-daviednik — pieršaja sproba stvaryć nievialiki pa abjomie dapamožnik pa historyi Minska dla ŭsich, chto joj cikavicca.

«Ja ŭdziačny hałoŭnamu redaktaru «Biełkartahrafii» Halinie Lachavaj, što jana pavieryła ŭ hety absalutna novy prajekt i śmieła pajšła na jaho realizacyju. Jak i ŭsim supracoŭnikam «Biełkartahrafii», jakija pracavali nad joj. Upeŭnieny, što kartu-daviednik čakajuć pieravydańni», — kaža aŭtar.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Dźmitryj Siemčanka: Ja pryjšoŭ u puł Łukašenki bicca z Rasijaj1

Dźmitryj Siemčanka: Ja pryjšoŭ u puł Łukašenki bicca z Rasijaj

Usie naviny →
Usie naviny

Na praces nad Aleham Chamienkam staličnyja muzykanty bajalisia prychodzić1

Viciebski małaletka vučyŭsia ŭ Maskvie, ale kraŭ na radzimie. Potym naniaŭsia vajavać suprać Ukrainy. Čym skončyłasia?5

Ukrainskija bieśpiłotniki ŭdaryli pa vytvorčaści kaŭčuku ŭ Taljaci3

«Pieršy aŭtobus za 80 rubloŭ». Jak biełarusy viartajucca dadomu z Polščy pierad pieršym Vialikadniem2

Duraŭ zajaviŭ, što Telegram budzie adaptavacca da błakavańniaŭ u Rasii10

Biełaruska raskazała, jak u 68 hadoŭ pajšła hatavać pončyki ŭ amierykanskuju kaviarniu Dunkin Donuts7

U Biełastoku klijent pahražaŭ biełaruskamu taksistu z-za akcentu. Spravaj zojmiecca prakuratura1

Biełaruska prosić čyhunku zrabić žanočyja kupe — jana narvałasia ŭ darozie na seksualna zakłapočanaha mužčynu29

Džordža Miełoni naviedaje krainy Piersidskaha zalivu dla abmierkavańnia pastavak nafty

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Dźmitryj Siemčanka: Ja pryjšoŭ u puł Łukašenki bicca z Rasijaj1

Dźmitryj Siemčanka: Ja pryjšoŭ u puł Łukašenki bicca z Rasijaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić