Ekanomika

Etnaviosku na radzimie Juryja Čyža pradajuć, ale brać pakul nichto nie choča

Novaha ŭłaśnika šukaje adzin z samych cikavych turystyčnych abjektaŭ kaliści mahutnaha i nabližanaha da ŭłady, a ciapier apalnaha biznesmiena Juryja Čyža — niedabudavany kulturna-etnahrafičny kompleks «Sabali» ŭ Biarozaŭskim rajonie. Infarmacyja pra heta źjaviłasia na aŭkcyjonnaj placoŭcy «Biełrealizacyja», piša realt.by.

Abjekt prydarožnaha servisu znachodzicca pobač ź vioskaj Sabali ŭ Biarozaŭskim rajonie Bresckaj vobłaści. Hety kompleks — stylizavanaja biełaruskaja vioska. Tut pabudavali ź dziasiatak draŭlanych damoŭ, u jakich płanavali adkryć muziej. Taksama ŭ skład łota ŭvachodzić niedabudavany hatel.

Kompleks raźmieščany na 101-m kiłamietry trasy M1 (Brest — Maskva) na bierazie nievialikaha voziera. Płošča ŭsiaho ŭčastka — 2 hiektara. Kompleks pačali budavać u 2012 hodzie i źbiralisia zaviaršyć za 3 hady.

Pavodle pieršapačatkovaha prajekta, kompleks «Naš rodny kut Sabali» pavinien byŭ uklučać u siabie hatel, restaran, etnahrafičny muziej, aŭtastajanku, fiermu bujnoj rahataj žyvioły i łyžarolernuju trasu. Uładalnikam abjektaŭ aficyjna źjaŭlajecca kampanija «Busłoŭka», źviazanaja z čyžoŭskim «Trajpłam». Ciapier jana znachodzicca ŭ bankructvie, tamu majomaściu kiruje firma «ProBankrot».

Z apošnich tarhoŭ pačatkovy košt kompleksa (darečy, Sabali — małaja radzima Juryja Čyža) źniziŭsia na 60%. Ciapier jana składaje 1,9 miljona rubloŭ (kala 750 tysiač dalaraŭ).

Elektronnyja tarhi, zapłanavanyja na 20 traŭnia, buduć iści na panižeńnie. Minimalnaja suma, za jakuju možna budzie nabyć turystyčny abjekt — 1,1 miljona rubloŭ.

Firmu «Trajpł» Juryj Čyž zasnavaŭ u listapadzie 1992 hoda. Spačatku «Trajpł» zajmaŭsia aptovym handlem pramysłovymi i charčovymi tavarami, ale paśla maštab dziejnaści pašyraŭsia, achoplivaŭ usio novyja śfiery i ŭrešcie, dziakujučy kantaktam va ŭładnych śfierach i blizkaści Čyža da Łukašenki, pieratvaryŭsia ŭ cełuju biznes-impieryju.

Ale ŭsio skončyłasia ŭ sakaviku 2016 hodzie, kali Čyž byŭ zatrymany KDB pa abvinavačvańni va ŭchileńni ad vypłaty padatkaŭ u asabliva bujnym pamiery. Praź niejki čas jon vyjšaŭ na volu, ale paśla byŭ aryštavany znoŭ. Jaho biznes bankrutuje, u lipieni 2021-ha ŭ dačynieńni da «Trajpła» pačałasia pracedura sanacyi. U minułym hodzie Alaksandr Łukašenka padpisaŭ ukaz, pavodle jakoha «Trajpł» abaviazany viarnuć u biudžet sumu lhot i prefierencyj, jakija dziaržava davała jamu jašče ŭ 2008 hodzie pa niekatorych abjektach.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Kali mnie prylacić, ja hatovaja». Nasta Rahatko — pra seks-scenu ŭ svajoj knizie, prarasijskich svajakoŭ, Hajun i Matolku51

«Kali mnie prylacić, ja hatovaja». Nasta Rahatko — pra seks-scenu ŭ svajoj knizie, prarasijskich svajakoŭ, Hajun i Matolku

Usie naviny →
Usie naviny

«Piaty hod žyvu ŭ Polščy, i ni razu nie sutyknuŭsia sa «śpierdalaj» — štodnia ja tut baču inšaje»33

U Fanipali zapuściać vytvorčaść viski pa šatłandskaj technałohii8

Top samych modnych biełaruskich mužčyn — vybar stylistki18

U Prazie sudziać futbolnaha fanata za zamach na zabojstva biełarusa2

U Breście adkryli muziej zubra1

Bajcy HUR i USU pabilisia kala sanatoryja za prava na hetu terytoryju, 10 čałaviek uziali ŭ zakładniki55

«Spačatku try hadziny my siadzieli ŭ samalocie». Jak biełarusy pakutujuć praz rehularnaje zakryćcio aeraporta ŭ Vilni8

Z ułasnym basiejnam. Na «Hrušaŭcy» adkryvajecca dziciačy sad ad kamiercyjnaha zabudoŭščyka5

Jakija śpiektakli nazvali najlepšymi ŭ Biełarusi? Padviali vyniki Nacyjanalnaj teatralnaj premii1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Kali mnie prylacić, ja hatovaja». Nasta Rahatko — pra seks-scenu ŭ svajoj knizie, prarasijskich svajakoŭ, Hajun i Matolku51

«Kali mnie prylacić, ja hatovaja». Nasta Rahatko — pra seks-scenu ŭ svajoj knizie, prarasijskich svajakoŭ, Hajun i Matolku

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić