Žycharka Baranavič pakazała siamiejnuju relikviju, jakoj bolš za 170 hadoŭ FOTY
Baranavickaje vydańnie Bar24 pravodzić na svaim sajcie akcyju «Siamiejnaja relikvija», u jakoj čytačy raskazvajuć i pakazvajuć rarytetnyja rečy, jakija zachoŭvajucca ŭ ich siemjach. Žycharka Baranavič Danuta pakazała kuferak, jakomu, pa jaje słovach, užo bolš za 170 hadoŭ.
Uładalnica raskazvaje:
«Hety kuferak naležyć našaj siamji vielmi daŭno. Maja babula raskazvała, što skrynku kupiła niekali jašče jaje babula. Heta było prykładna ŭ siaredzinie 1800-ch hadoŭ. U hetym kuferku znachodziŭsia jaje viasielny pasah. Paźniej praprababula pieradała jaho pierad viasiellem majoj prababuli. Potym kuferak takim samym čynam trapiŭ majoj babuli, a paśla i majoj maci»
Kuferak azdobleny ŭzorami z sałomki. U miescach, dzie sałomka z časam adsłaiłasia, vidać pryhoža napisanyja łacinskija i kiryličnyja litary ad niejkich słoŭ.
Niekali skrynačka začyniałasia, adnak ź ciaham času kluč zhubiŭsia. U siaredzinie kuferka znachodzicca draŭlanaja palička, pad jakoj moj baćka raniej zachoŭvaŭ hrošy.
Mama trymała ŭ hetym kuferku damatkanuju tkaninu i jašče adnu siamiejnuju relikviju, jakaja zastałasia ad praprababuli — vialikuju čornuju žałobnuju chustku z Anhlii. Jana taksama zachavałasia i dasiul lažyć u hetaj skryncy.
Paśla śmierci baćkoŭ kuferak pierajechaŭ ź vioski ŭ Baranavičy. I zachoŭvajecca jak napamin pra našych prodkaŭ. Spadziajusia, niekali ja pieradam jaho svaim unučkam.
«Zaziraju ŭ akienca, u jakim haryć ciopłaje śviatło, — i zhadvaju svajo dziacinstva». Dziaŭčyna znajšła aryhinalny sposab, jak zachavać ciopłyja ŭspaminy
Kvietkavyja kampazicyi ź miascovych raślin i admietnyja dyvanki na ałtarnych prystupkach. Takija «skarby» možna pabačyć u kaściołach na Brasłaŭščynie
U vioscy pad Bierazinom znajšoŭsia kubak z karanacyi apošniaha rasijskaha impieratara
Kamientary