Kultura44

Biełaruski śpieŭny hurt pryjechaŭ u viosku Dašy na Padlaššy. Miascovaja babula ich začaravała

Muzyka Siaržuk Doŭhušaŭ padzialiŭsia videa i emocyjami ad sustrečy z nośbitkaj śpieŭnych tradycyj.

Babulka ź vioski Dašy na Padlaššy. Skryn videa: douhushau / facebook

Siaržuk Doŭhušaŭ — zasnavalnik «Śpieŭnych schodaŭ» i źbiralnik falkłoru. U 2023 hodzie jon zasnavaŭ u Varšavie hurt «Kasary», jaki adradžaje tradycyju biełaruskich mužčynskich śpievaŭ. Dniami jon naviedaŭ Padlašša — rehijon na ŭschodzie Polščy, dzie žyvuć aŭtachtonnyja biełarusy.

Razam z «Kasarami» Doŭhušaŭ uziaŭ udzieł u abradzie śviatkavańnia śviata Jurja ŭ vioscy Dašy — heta pryharad miastečka Klaščeli, zasnavanaha svajho času vilenskim vajavodam Mikałajem Radziviłam. Žychary vioski zbolšaha pravasłaŭnyja i ŭ štodzionnym žyćci karystajucca padlašskaj havorkaj. Adnyja ź ich ličać siabie biełarusami, inšyja — ukraincami, bo miascovaja havorka blizkaja da ŭkrainskaj movy.

Na svajoj staroncy ŭ fejsbuku Doŭhušaŭ raskazaŭ, jak jany chadzili Dašami i śpiavali. I kala adnoj z chat miascovaja žančyna pačała im śpiavać tutejšyja pieśni ŭ adkaz.

«Voś jana, žyvaja tradycyja! (…) U niejki momant adčuŭ siabie jak doma — byccam my ŭ rodnaj vioscy na Paleśsi», — dzielicca emocyjami Siaržuk.

«Chrystos uvaskros! Jak zaŭša, vy nas vyhladajacie!» — vitaje miascovy čałaviek staruju, jakaja siadzić kala płotu na łaŭcy, zasłanaj samatkanaj pościłkaj.

A taja adkazvaje: «Pieśniu zaśpiavać jakujuś vam chaču. Ci 'šče zumieju?» — i pačynaje.

Tam u polu verba,
pod verboju — vada.
Tam divčyna prykrasnaja,
hej, da vodu tam brała.

Divka vodu bere,
kozak konia vede,
pytajeťsia divčynońki,
kudy dorožyńka ide…

I tudy vona ide,
i siudy vona ide,
až do tei krynyčeńki,
tam, de vojsko stojało…».

Pieśnia praciahvajecca i čuvać, jak niekatoryja ludzi padpiavajuć salistcy.

«Viartajusia z Padlašša — zaradžany i jak śled adpačyŭšy. Z «darami» i napoŭnieny miascovym ducham, tutejšymi tradycyjami, muzykaj i śpievami», — dzielicca emocyjami ad pajezdki Doŭhušaŭ.

Kamientary4

  • Łoł
    13.05.2025
    Etnolah, niejki, duža miakka kažučy, słaby z Vas etnolah, raz Vy nia viedajecie ni pra Ihnacyja Daniłoviča, ni pra Mikałaja Jančuka, ni pra dziejnaść Biełaruskaj sacyjalistyčnaj hramady ŭ mižvajennaj Polščy – u tym liku na Padlaššy, naprykład, pad Bielskam, dzie BSH mieła adny z najbolš upłyvovych supołak. Nu nie inakš usie hetyja ludzi adnamu Vam nazło nie pryznavali i nazło ličyli siabie biełarusami.
  • Brest
    14.05.2025
    Łoł, dziela iściny treba pryznać, što Klaščeli i Dašy - nie pad Bielskam. Na Padlaššy na zachad ad Biełaviežskaj i Knyšynskaj puščaŭ - ukrainskija havorki, a na ŭschod ad ich - biełaruskija. Bo z poŭdnia z hetaha boku puščy išli vałynianie, a z uschodu z taho boku puščy - dryhavičy.
  • Łoł
    14.05.2025
    Brest, Klaščeli? Nie pad Bielskam? True story. Na mapu choć pahladzicie. Nu i taksama pierš čym žavać hetuju tezu pra vałynianaŭ, što vandruje z pracy ŭ pracu ź XIX stahodździa, choć by pakazali vyniki realnych archiealahičnych raskopak, jakija heta dakazvali b.

Ciapier čytajuć

Kaardynatara pošukavaha atrada «Anioł» pasadzili za palityku

Kaardynatara pošukavaha atrada «Anioł» pasadzili za palityku

Usie naviny →
Usie naviny

«Zamiest vyratavańnia Jeŭropy centrysty viaduć jaje ŭ prorvu»10

Zamiežny brend vypuściŭ pravakacyjnuju liniju adzieńnia na temu Čarnobyla9

Karłas Ałos pakidaje pasadu hałoŭnaha treniera Biełarusi1

U Kazani sudzili Isusa Chrystosa5

Uradženiec Biełarusi ŭznačaliŭ Masad21

U Šumilinie maci sama dałučyła 16‑hadovuju dačku da prastytucyi9

Prybiralščycy ŭ škole nie praciahnuli kantrakt — jana adsudziła 10 zarobkaŭ1

«Piaty hod žyvu ŭ Polščy, i ni razu nie sutyknuŭsia sa «śpierdalaj» — štodnia ja tut baču inšaje»33

U Fanipali zapuściać vytvorčaść viski pa šatłandskaj technałohii8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kaardynatara pošukavaha atrada «Anioł» pasadzili za palityku

Kaardynatara pošukavaha atrada «Anioł» pasadzili za palityku

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić