Vajna11

ZŠA i krainy Jeŭropy padrychtavali prapanovy płana padtrymki Ukrainy paśla vajny

Upieršyniu za niekalki miesiacaŭ jeŭrapiejskija čynoŭniki zajavili pra dobruju supracu z amierykanskimi pieramoŭščykami.

Udzielniki sustrečy ŭ Bierlinie, jakaja prajšła 14‑15 śniežnia. Źleva naprava ŭ pieršym radzie: prezident Francyi Emaniuel Makron, fiederalny kancler Hiermanii Frydrych Mierc, prezident Ukrainy Uładzimir Zialenski, śpiecpradstaŭnik Donalda Trampa Styŭ Uitkaf, ziać Donalda Trampa Džared Kušnier, premjer-ministarka Italii Džordža Miełoni; u druhim šerahu: hienieralny sakratar NATA Mark Rute, premjer-ministarka Danii Miete Frederyksen, prezidentka Jeŭrakamisii Ursuła fon der Lajen, premjer-ministr Niderłandaŭ Dzik Schof, premjer-ministr Šviecyi Ulf Krystersan. Fota: AP Photo/Markus Schreiber, Pool

Amierykanskija i jeŭrapiejskija pieramoŭščyki raspracavali prajekty dvuch dakumientaŭ padtrymki Ukrainy paśla patencyjnaha dasiahnieńnia «mirnaha pahadnieńnia», piša The New York Times sa spasyłkaj na krynicy.

Vydańnie adznačaje, što ŭpieršyniu za niekalki miesiacaŭ jeŭrapiejskija čynoŭniki zajavili pra dobruju supracu z amierykanskimi pieramoŭščykami.

NYT piša, što amierykanskija i jeŭrapiejskija čynoŭniki adznačyli: prajekty dakumientaŭ pa pytańniach biaśpieki byli apracavanyja padčas bolš jak vaśmi hadzin intensiŭnych dyskusij z prezidentam Ukrainy Uładzimiram Zialenskim i inšymi pradstaŭnikami Ukrainy ŭ Bierlinie ŭ niadzielu i paniadziełak. U pieramovach brali ŭdzieł kiraŭniki i słužbovyja asoby pa pytańniach nacyjanalnaj biaśpieki z kala dziasiatka jeŭrapiejskich krain, u tym liku Francyi, Hiermanii, Italii i Vialikabrytanii.

Adzin z prajektaŭ dakumientaŭ vykładaje ahulnyja pryncypy. Pavodle słoŭ dvuch amierykanskich čynoŭnikaŭ i niekalkich jeŭrapiejskich dypłamataŭ, heta źjaŭlajecca abaviazacielstvam, padobnym da harantyj artykuła 5 NATA, zhodna ź jakim usie krainy-členy abaviazvajucca akazać dapamohu luboj krainie, što padvierhłasia napadu.

Inšaja častka pahadnieńnia, jakuju amierykanskija čynoŭniki nazvali «apieratyŭnym dakumientam pamiž vajskoŭcami», utrymlivaje bolš padrabiaznuju infarmacyju. U joj tłumačycca, jak amierykanskija i jeŭrapiejskija siły buduć supracoŭničać z ukrainskimi vajskovymi, kab harantavać, što Rasija nie pasprabuje znoŭ zachapić ukrainskuju terytoryju ŭ bližejšyja hady. NYT dadaje, što nivodzin z prajektaŭ dakumientaŭ nie byŭ apublikavany.

«Asoby, znajomyja ź imi, zajavili, što apieratyŭny prajekt dakumienta źmiaščaje šmatlikija kankretnyja ŭkazańni, pryznačanyja supakoić Ukrainu ŭ roznych scenaryjach mahčymaj ahresii Rasii. Adzin amierykanski čynoŭnik, jaki razmaŭlaŭ z žurnalistami na ŭmovach ananimnaści, zajaviŭ, što dakumient źjaŭlajecca «vielmi kankretnym» u tym, jak praduchilać dalejšyja ŭvarvańni i karać Rasiju, kali jany adbuducca».

Pavodle źviestak vydańnia, pieršačarhovaj zadačaj źjaŭlajecca płan daviadzieńnia kolkaści Uzbrojenych sił Ukrainy da «mirnaha ŭzroŭniu» ŭ 800 000 vajskoŭcaŭ z sučasnym abstalavańniem i padrychtoŭkaj, kab jany byli «mahutnym faktaram strymlivańnia dla Rasii».

Stvareńnie takich uzbrojenych sił zapatrabuje «pastajannaj i značnaj padtrymki» Ukrainy, havorycca ŭ sumiesnaj zajavie lidaraŭ 10 jeŭrapiejskich krain i vysokapastaŭlenych čynoŭnikaŭ Jeŭrapiejskaha Sajuza.

U prajekcie dakumienta taksama paznačanyja detali adnosna vajskovych sił pad kiraŭnictvam Jeŭropy, jakija buduć dapamahać Ukrainie, dziejničajučy ŭnutry krainy dla zabieśpiačeńnia biaśpieki pavietranaj i marskoj prastory.

Čynoŭniki admovilisia paviedamlać kankretnyja źviestki pra toje, jakija krainy raźmieściać vojski va Ukrainie, adnak Zialenski zajaviŭ u aŭtorak, što niekalki krain u pryvatnym paradku paabiacali heta zrabić.

Čakajecca, što hetyja vojski buduć raźmieščanyja na zachadzie Ukrainy, daloka ad linii frontu, i buduć słužyć dadatkovym srodkam strymlivańnia luboj budučaj ahresii z boku Rasii.

Kamientary1

  • administrator bara
    17.12.2025
    U Rośsii sprosili razriešienija ?

Ciapier čytajuć

Jak u halečy śpivałasia radnia Łukašenki? Małaviadomyja fakty6

Jak u halečy śpivałasia radnia Łukašenki? Małaviadomyja fakty

Usie naviny →
Usie naviny

Siabar Usiera Anatol Vajciachoŭski paprasiŭ dapamohi ŭ polskaha sudździ-ŭciekača Tomaša Šmita11

Z 1 lutaha vyrastuć «uzrostavyja» dapłaty da piensij

Prezidentam Bałharyi stała Ilijana Jotava1

U Minsuviazi patłumačyli pra abmiežavańnie mabilnaha internetu7

Siastra kryminalnika z mahiloŭskaj turmy aburyłasia stanam brata. I tut pačałosia10

Ź lipienia možna budzie papaŭniać rachunki pa numary telefona3

Habryelus Łandśbierhis: Cichanoŭskaja nikoli nie adstupała, nikoli nie bajałasia6

Zapusk rasijskaha anałaha Starlink pieranieśli z-za pravału vytvorčaści spadarožnikaŭ4

Ukrainskaja dziaŭčyna ŭ 2022 hodzie pačała vučyć biełaruskuju movu, a ciapier viadzie biełaruskamoŭny błoh16

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Jak u halečy śpivałasia radnia Łukašenki? Małaviadomyja fakty6

Jak u halečy śpivałasia radnia Łukašenki? Małaviadomyja fakty

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić