Čaćviorty vid źmiej moža źjavicca ŭ Biełarusi praź źmianieńnie klimatu
Daŭžynia ich dasiahaje dvuch mietraŭ.

Ciapier u Biełarusi jość try vidy źmiej. Heta vužy, miadzianki i hadziuki. Ale moža źjavicca i čaćviorty praź źmianieńnie klimatu. Heta połaz, raskazaŭ u efiry ANT Fiodar Sautkin, dacent kafiedry zaałohii bijałahičnaha fakulteta BDU.
Połaz vyrastaje da dvuch mietraŭ. Zvyčajna žyvie ŭ lasach i kala skalistych schiłaŭ. Akramia taho, połazaŭ niaredka trymajuć doma. Połazy nie majuć atruty. Jany zabivajuć zdabyču, ściskajučy jaje, jak udavy. Dla čałavieka jany nie pradstaŭlajuć śmiarotnaj pahrozy, choć bujnaja asobina moža baluča ŭkusić, kali jaje spravakavać.
Ciapier čytajuć
Irłandziec, da jakoha małaja Cichanoŭskaja jeździła ŭ 1990-ja: «Kali b niechta skazaŭ, što adnoje z hetych dziaciej stanie palitykam, ja b pakazaŭ na Śvietu»
Irłandziec, da jakoha małaja Cichanoŭskaja jeździła ŭ 1990-ja: «Kali b niechta skazaŭ, što adnoje z hetych dziaciej stanie palitykam, ja b pakazaŭ na Śvietu»
«Pra ciažarnaść viedali tolki jana i jaje chłopiec». Stali viadomyja padrabiaznaści historyi ź miortvym niemaŭlom, znojdzienym u Baranavičach u pakiecie
Kamientary