U nacyjanalnym parku Fonhnia-Kiebanh u Vjetnamie mižnarodnaja ekśpiedycyja praviała maštabnaje daśledavańnie i adkryła 26 novych piačor. U skład hrupy ŭvachodzili kala dziesiaci zamiežnych i šerah vjetnamskich śpiecyjalistaŭ, jakija pracavali ŭ rehijonie amal try tydni, piša vydańnie vietnam.vn.

Najbolš uražlivaj znachodkaj stała piačora Ča Nhieo. Jana maje amal viertykalnuju karstavuju strukturu: jaje ahulnaja daŭžynia kala 583 mietraŭ, a vyšynia dasiahaje prykładna 751 mietra. Kab dabracca da jaje i pačać daśledavańnie, kamandzie spatrebiłasia kala paŭtara dnia — nastolki składanaja miascovaść.

Asablivaść hetaj piačory — unikalny padziemny vadaspad. Vada padaje z vyšyni kala 350 mietraŭ ad uvachodu ŭhłyb piačory i traplaje ŭ padziemny ručaj. Navukoŭcy adznačajuć, što choć padziemnyja reki ŭ piačorach sustrakajucca časta, takija vysokija vadaspady — vialikaja redkaść.
Daśledavańnie Ča Nhieo pakul nie zavieršana. Unutry vielmi nizkija tempieratury, što patrabuje śpiecyjalnaha abstalavańnia, a sama struktura piačory niebiaśpiečnaja: mahčymyja kamieniapady i rezkija pavodki. Tamu jaje poŭnyja pamiery, a taksama ekałahičnaja i navukovaja kaštoŭnaść jašče buduć udakładniacca.

Ekśpierty taksama adznačajuć, što heta miesca naŭrad ci stanie turystyčnym abjektam najbližejšym časam. Składanaść maršrutaŭ, nieabchodnaść alpinisckich navykaŭ i ryzyki dla žyćcia robiać naviedvańnie piačory vielmi niebiaśpiečnym.
Za apošnija dziesiacihodździ ŭ hetym parku ŭžo adkryta bolš za 470 piačor, i novyja znachodki jašče raz paćviardžajuć, što heta adna z najbahaciejšych karstavych zon u śviecie z unikalnaj hieałohijaj i bijaraznastajnaściu.
Kamientary