Spakuśnik z Kaŭkaza pad vyhladam «śpiecnazaŭca HRU» mietadyčna duryŭ biełaruskuju turystku
Spačatku jana adpraŭlała novamu siabru, jaki navat paznajomiŭ jaje ź siamjoj, hrošy, kab toj vybraŭsia z Afhanistana. A paśla jon nibyta pajšoŭ na vajnu z Ukrainaj i atrymaŭ ranieńnie.

U rasijskaj Kabardzina-Bałkaryi asudzili miascovaha žychara, jaki na praciahu niekalkich miesiacaŭ vydumvaŭ historyi pra słužbu ŭ śpiecnazie i «SVA», kab vyciahnuć hrošy ŭ znajomaj ź Biełarusi.
Historyja pačałasia zvyčajna: mužčyna (u dakumientach suda jaho imia zasakrečana — B.R.A.) padabraŭ na trasie ŭ Inhušecii biełarusku, jakaja padarožničała pa Paŭnočnym Kaŭkazie. Padčas pajezdki jon pradstaviŭsia hienieralnym dyrektaram budaŭničaj firmy. Dziaŭčyna, jakaja na toj momant nie mieła pastajannaj pracy, skazała, što zajmajecca łandšaftnym dyzajnam, — i mužčyna adrazu prapanavaŭ «pracavać razam».
Dalej usio razhortvałasia pa kłasičnym scenary ŭciahvańnia ŭ davier: pajezdki da «siabroŭ», zdymnaja kvatera ŭ Kabardzina-Bałkaryi, znajomstva ź jaho maci i siastroj, sumiesnaja praca na niejkich budaŭničych abjektach. Toje, što jon raniej užo adbyvaŭ termin za zbroju, narkotyki i vymahalnictva, dziaŭčyna, naturalna, nie viedała.
Kali žančyna palacieła ŭ Biełaruś pa asabistych spravach, «zakachany budaŭnik» pačaŭ telefanavać joj z novaj historyjaj: nasamreč jon nibyta słužyć u śpiecnazie HRU Ministerstva abarony Rasii, znachodzicca ŭ Afhanistanie i nie moža vyjechać dadomu — nie chapaje hrošaj. Jon paprasiŭ «u doŭh» niekalki tysiač dalaraŭ, i dziaŭčyna, nie padazrajučy padmanu, pieraviała srodki praź sistemu chutkich pieravodaŭ.
Praz tydzień telefanavaŭ znoŭ: maŭlaŭ, kab vyjechać z «Afhanistana», nie chapaje jašče hrošaj. Dziaŭčyna znoŭ dapamahła. Potym — treci zvanok z prośbaj pra jašče adnu sumu, pryčym mužčyna pa-majstersku paraiŭ joj u pryznačeńni płaciažu pisać nie «terminovy pieravod», a «viartańnie pazyki», kab heta vyhladała bolš pierakanaŭča.
Paśla apošniaha pieravodu mužčyna abiacaŭ viarnucca dadomu i pryjechać pa dziaŭčynu — nie pryjechaŭ, a potym uvohule pierastaŭ adkazvać na zvanki. Kali kantakt adnaviŭsia, jon raspavioŭ novuju viersiju: jaho nibyta nakiravali na «SVA» va Ukrainu, dzie jon paškodziŭ śpinu i trapiŭ u špital.
Jak vyznačyła śledstva, usie hetyja miesiacy mužčyna nikudy nie vyjazdžaŭ z rodnaha rajona Kabardzina-Bałkaryi. U Afhanistanie jon nikoli nie byŭ, z Ukrainaj nie vajavaŭ, dyj uvohule nie byŭ vajskoŭcam. Atrymanyja hrošy jon zdymaŭ u miascovym adździaleńni banka i traciŭ na ŭłasnyja patreby.
Ahulnaja suma, jakuju jon takim čynam vymaniŭ u biełaruski, skłała amal $10 tysiač. Žančyna źviarnułasia ŭ palicyju, paśla čaho rasijski machlar viarnuŭ joj usie hrošy poŭnaściu.
Tym nie mienš z ulikam recydyvu jamu prysudzili 1 hod kałonii strohaha režymu.
Ciapier čytajuć
«Pastavili pałatki, raźviali vohniščy». MUS paćvierdziła zatrymańnie 350 čałaviek pad Rasonami. Znajšli i arhumient: «Mnohija ŭ hołym vyhladzie pierad małaletnimi»
«Pastavili pałatki, raźviali vohniščy». MUS paćvierdziła zatrymańnie 350 čałaviek pad Rasonami. Znajšli i arhumient: «Mnohija ŭ hołym vyhladzie pierad małaletnimi»
U Šejmana znajšli jašče adnu mahčymuju kachanku i syna. Sakratarka biez vyšejšaj adukacyi za ličanyja hady stała ŭłaśnicaj raskošnych damoŭ i handlovaha centra
U Šejmana znajšli jašče adnu mahčymuju kachanku i syna. Sakratarka biez vyšejšaj adukacyi za ličanyja hady stała ŭłaśnicaj raskošnych damoŭ i handlovaha centra
«Što, hrochnuć dziaciej Cichanoŭskaj, kab źviarnuli ŭvahu na maju prablemu?» Jak tupy kamientar aktyvista Dzianisa Daškieviča stvaryŭ jamu prablemy ŭ Polščy
Kamientary
- v etom miestie ja prosto oru))))