Hramadstva

Ksiandza aryštavali za adno, a aštrafavali za druhoje

Načalnik milicyi hramadzkaj biaśpieki Maskoŭskaha RAUSu Vasil Lizun aštrafavaŭ ksiandza Antonija Kočku na 62 tysiačy rubloŭ. «Nakolki ja razumieju, ksiondz musić źjechać u Polšču».

Načalnik milicyi hramadzkaj biaśpieki Maskoŭskaha RAUSu Vasil Lizun aštrafavaŭ ksiandza Antonija Kočku na 62 tysiačy rubloŭ. «Nakolki ja razumieju, ksiondz musić źjechać u Polšču».

— Antonijem Kočkam byli parušanyja praviły znachodžańnia zamiežnych hramadzianaŭ u Biełarusi, – raskazaŭ nam Vasil Kuźmič. – Častka 1 artykułu 185 Kodeksu pra administratyŭnyja pravaparušeńni praduhledžvaje štraf da 20 bazavych vieličyniaŭ. Ale, zvažajučy na stały viek parušalnika, ja vypisaŭ jamu tolki dźvie bazavyja vieličyni – 62 tysiačy. Sam Kočka vinu pryznaŭ. Nakolki ja razumieju, ksiondz musić źjechać u Polšču.

Nahadajem, što pieršapačatkova ksiandza mielisia štrafavać za inšuju pravinu. Jašče 22 vieraśnia Kočka byŭ prajezdam u Miensku i pravioŭ bohasłužeńnie ŭ kaściole śviatych Symona i Aleny. Adrazu paśla hetaha da jaho padyšli ludzi ŭ cyvilnym i paviedamili, što jon «parušyŭ zakon «Pra svabodu sumleńnia i relihijnych arhanizacyj». Reč u tym, što spadar Anton jak hramadzianin Polščy moža vieści słužby ŭ inšym kaściole tolki z dazvołu Kamitetu pa relihijach i nacyjanalnaściach. Takim čynam, sastarełaha ksiandza dastavili ŭ RAUS, dzie ŭručyli paviestku ŭ sud Maskoŭskaha rajonu na 28 vieraśnia.

U paznačany čas karespandent «Kamsamołki» razam ź inšymi žurnalistami byŭ u sudzie. Ale słuchańnie ź niavyśvietlenych pryčynaŭ nie adbyłasia. A ŭ kancylaryi sudu zajavili, što «pra takuju spravu ŭvohule nia čuli».

I voś – štraf. Užo nie za «malitvu biez dazvołu», a za parušeńnie praviłaŭ rehistracyi. Jak tak? Pra heta my pacikavilisia ŭ načalnicy adździełu pa spravach relihij i nacyjanalnaściaŭ Mienharvykankamu Ały Rabicavaj.

— Ničoha ja vam kamentavać nia budu! – adkazała Ała Mikałajeŭna. — Tamu što mnie zaraz niama kali!

Tym časam Anton Kočka viarnuŭsia ŭ viosku Zamoście Słuckaha rajonu, dzie słužyŭ apošnija 15 hadoŭ. Źviazacca ź im nie ŭdałosia. Ale ŭ vioscy kažuć, što ksiandza abaviazali źjechać u Polšču. Chto budzie vieści słužby ŭ 380-hadovym kaściole Śviatoj Barbary, tutejšyja žychary pakul nia viedajuć.

— My ŭžo dumali, naš Janavič znoŭku da Papy Rymskaha pajechaŭ! – kažuć u zamościeŭskaj kramie. – Jon ža hady čatyry tamu jeździŭ tudy na svajoj mašynie i pryvioz zdymak Jana Paŭła II ź jahonym aŭtohrafam!..

Na fota – zamok na dźviarach zamościeŭskaha kaściołu. Frahment fota K. Šastoŭskaha, Radzima.org

Kamientary

Vaskrasienski patłumačyŭ, što Łukašenka choča ŭ abmien na palitviaźniaŭ. I pachvaliŭ Usava, Bałkunca i Harbunovu30

Vaskrasienski patłumačyŭ, što Łukašenka choča ŭ abmien na palitviaźniaŭ. I pachvaliŭ Usava, Bałkunca i Harbunovu

Usie naviny →
Usie naviny

«Na žal, Flibusta na hetym, mabyć, skončyłasia». Na sajcie anłajn-biblijateki źjaviłasia abjava, što jaje ŭładalnik pamiraje6

Śmiarotnaje atručeńnie siamji ŭ Krasnajarskim krai: vyznačana asnoŭnaja viersija2

Zialenski: My bližejšyja da zakančeńnia vajny, čym dumajem1

Deputat: «Košt kvadratnaha mietra nie pavinien pieravyšać siaredniamiesiačnaha zarobku». Nakolki heta realna?2

Śmiarotnaje DTZ u Dziaržynskim rajonie: pasažyr chacieŭ pierasieści na miesca kiroŭcy, ale trapiŭ pad mašynu

Pres-słužba AAN nazvała Cichanoŭskuju «prezident-elekt»37

Łandśbierhis: Pakul u Biełarusi nie pačnucca realnyja źmieny, pra źniaćcie sankcyj nie moža być i havorki5

Jeŭrakamisar pa pytańniach biaśpieki i abarony zaklikaŭ Zachad rychtavacca da napadu Rasii

Jakija źviestki pra nas zachoŭvaje Telegram i što moža źmianicca dla karystalnikaŭ, kali jon stanie raskryvać ich śpiecsłužbam?21

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Vaskrasienski patłumačyŭ, što Łukašenka choča ŭ abmien na palitviaźniaŭ. I pachvaliŭ Usava, Bałkunca i Harbunovu30

Vaskrasienski patłumačyŭ, što Łukašenka choča ŭ abmien na palitviaźniaŭ. I pachvaliŭ Usava, Bałkunca i Harbunovu

Hałoŭnaje
Usie naviny →