Abrad «Ciahnuć Kaladu na duba» vioski Navina Biarezinskaha rajona i tradycyi zakładnoha tkactvačyrvona-biełych ručnikoŭ vioski Siemiežava Kapylskaha rajona pryznanyja niemateryjalnaj kulturnaj spadčynaj Biełarusi.
Takoje rašeńnie pryniata niadaŭna na pasiadžeńni
abrad «Ciahnuć Kaladu na duba» zaviaršaje kaladnyja hulańni. Jaho abnavili ŭAbrad nie pamiraje, dziakujučy miascovamu narodnamu abradavamu kalektyvu, sabrana mnostva fota-, videa-, aŭdyjomateryjałaŭ.1990-ja i z taho času pravodziać štohod.
Pačynajecca dzieja zvyčajna z upryhožvańnia Kalady (u zaležnaści ad miascovych tradycyj heta albo koła ad kalos, na jakim raźmiaščajecca siena i harščok z kućcioju, albo snop, albo barana).Zatym viasiołaja pracesija kirujecca da vysokaha dreva, dzie ŭdzielnikam abradu treba paviesić abo pasadzić Kaladu na dub — ad hromu i kab busły sialilisia. U niekatorych vioskach zachavalisia zvyčai raźbivać pałkami hliniany harščok z kućcioju tak, kab kaša raźlaciełasia ŭ roznyja baki jak maha dalej — da dobraha ŭradžaju. Heta achviara pryrodnym stychijam i dušam prodkaŭ. U asobnych miascovaściach padpalvajuć siena i takim čynam kličuć viasnu.
Tradycyi zakładnoha tkactva ŭ vioscy Siemiežava zachavalisia z daŭnich časoŭ, choć takaja technika była raniej raspaŭsiudžanaja nie tolki ŭ Minskaj, ale i ŭ Homielskaj, Mahiloŭskaj abłaściach. Ad XIX stahodździa inšyja rehijony adyšli ad hetaj mietodyki, na Kapylščynie ž jana vykarystoŭvałasia až da
Raniej u Minskaj vobłaści status
Da 2015 hoda Śpis niemateryjalnaj
Najbolš pierśpiektyŭnymi dla atrymańnia statusu.historyka-kulturnaj kaštoŭnaści ŭ najbližejšaj budučyni źjaŭlajucca takija abjekty, jak «Łanskaja kadryla» (taniec, charakterny dla vioski Łań Niaśvižskaha rajona), Budsłaŭski fest (Miadzielski rajon), abrad vyklikańnia daždžu (Łahojski rajon)
Kamientary