Kultura11

Karcina Munka «Kryk» pradadzienaja na aŭkcyjonie ŭ Ńju-Jorku za $120 młn

Znakamitaja karcina "Kryk" narviežskaha mastaka-ekspresijanista Edvarda Munka pradadzienaja ŭ sieradu na aŭkcyjonie "Sotbis" u Ńju-Jorku za $119,9 młn,

paviedamlajuć infarmahienctvy.

Heta novy rekord cany dla tvoraŭ mastactva, pradadzienych z małatka.
Da hetaha času najbolšaja suma była vypłačanaja za karcinu Pabła Pikasa "Aholenaja na fonie biusta i zialonaha liścia", jakaja ŭ 2010 hodzie była pradadzienaja na aŭkcyjonie za $106,5 młn.

Ekśpierty "Sotbis" aceńvali pracu Munka ŭ $80 młn, pry hetym padkreślivajučy, što cana prahnazavałasia intuityŭna i pradkazać vynikovuju canu niemahčyma.

"Kryk" Munka – adzin z samych znakavych tvoraŭ mastactva pieryjadu madernizmu. Na dumku krytykaŭ, karcina vykazvaje pačućcio ekzistencyjnaha strachu, što pieraśledujuć čałavieka sučasnaj cyvilizacyi. Munk stvaryŭ 4 viersii karciny, dźvie ź jakich napisany alejem, dźvie - pastellu. Vystaŭlenaja na aŭkcyjon "Sotbis" praca adnosicca da apošnich i źjaŭlajecca adzinym asobnikam, jaki zachoŭvajecca ŭ pryvatnych kalekcyjanieraŭ. Karcina adroźnivajecca ad troch inšych asabliva jarkaj kalarovaj palitraj. Na ramie karciny jość aŭtarski nadpis, jaki tłumačyć jaje siužet: "Maje siabry pajšli dalej, ja zastaŭsia zzadu, dryžučy ad tryvohi, ja adčuvaŭ vialiki Kryk Pryrody".

Da hetaha času ŭładalnikam karciny byŭ narviežski miljanier Pieter Ołsen. Jon atrymaŭ karcinu ŭ spadčynu ad svajho baćki, bahataha sudnaŭładalnika Tomasa Ołsena, jaki byŭ siabram i susiedam Munka.
Pačynajučy z 1920-ch hadoŭ Ołsen-starejšy apiekavaŭsia mastakom, nabyvajučy jaho karciny. Paśla prychodu da ŭłady ŭ Hiermanii nacystaŭ, jakija ličyli tvorčaść Munka dehienieratyŭnaj, Ołsen arhanizavaŭ vyvaz 74 tvoraŭ majstra z Hiermanii i tym samym vyratavaŭ ich ad mahčymaha źniščeńnia.

Pavodle słovaŭ Pietera Ołsena, hrošy ad prodažu karciny jon źbirajecca vydatkavać na budaŭnictva muzieja, centra mastactvaŭ i hatela ŭ svaim sielskaj majontku ŭ Narviehii.

Pakupnik karciny nie abvieščany. Adnak, pavodle dadzienych zachodniaj presy, siarod kalekcyjanieraŭ, jakija mahli ŭstupić u baraćbu za ŭładańnie karcinaj Munka, - rasijski pradprymalnik Raman Abramovič, hrecki sudnaŭładalnik Filip Nijarchos i karaleŭskaja siamja Katara.

Kamientary1

Ciapier čytajuć

«Adhuknuŭsia na 95% abjaŭ — i ŭsie admovili». Rasijaninu nie chočuć zdavać kvateru ŭ Hrodnie1

«Adhuknuŭsia na 95% abjaŭ — i ŭsie admovili». Rasijaninu nie chočuć zdavać kvateru ŭ Hrodnie

Usie naviny →
Usie naviny

U Minsku zaŭvažyli redki supierkar McLaren. Takich usiaho 765 u śviecie

Va Ukrainie źbirajucca pašyryć mandat śpiecyjalnaha pradstaŭnika pa Biełarusi3

U Homieli z 15‑ha paviercha ŭpaŭ 17‑hadovy chłopiec

U Dubai pačali budavać najbujniejšy aeraport u historyi čałaviectva3

Najlepšym telereparcioram Biełarusi nazvali Viktoryju Siankievič — za ŭklučeńni z Alaski5

12‑hadovaha minčuka złavili na raspaŭsiudzie narkotykaŭ. Jamu ničoha nie budzie1

Ukrainskaja prakuratura dała padrabiaznaści pra spravu, pa jakoj, vierahodna, prachodzić Mikita Šacilin8

Kit Kiełah: Kali Łukašenka ŭstupić u vajnu z Ukrainaj — heta budzie jaho kaniec6

U Italii ramantujuć unikalnuju mazaiku, jakaja paciarpieła ad dziŭnaha turystyčnaha rytuału1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Adhuknuŭsia na 95% abjaŭ — i ŭsie admovili». Rasijaninu nie chočuć zdavać kvateru ŭ Hrodnie1

«Adhuknuŭsia na 95% abjaŭ — i ŭsie admovili». Rasijaninu nie chočuć zdavać kvateru ŭ Hrodnie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić