Na adkryćci pomnika pasoł Rasiei zaznačyŭ, što «imia Žukava staić u adnym šerahu takich vajenačalnikaŭ, jak Alaksandr Nieŭski, Dźmitryj Danski, Suvoraŭ i Kutuzaŭ, kožny ź jakich zrabiŭ značny ŭniosak u spravu zachavańnia Rasiei...».
7 maja ŭ Minsku, u skviery na skryžavańni praśpiekta imia Žukava i vulicy Čyhunačnaj, uračysta adkryty biust maršału Hieorhiju Žukavu, čatyrochrazovamu Hieroju Savieckaha Sajuza.
Jak zaznačyŭ padčas cyrymonii namieśnik staršyni Minskaha harvykankama Michaił Ciciankoŭ, na terytoryi Biełarusi H.Žukaŭ prasłužyŭ kala 17 hadoŭ i prajšoŭ šlach ad kamandzira kavaleryjskaha eskadrona da namieśnika kamandujučaha vojskami Biełaruskaha asablivaj vajennaj akruhi. Pavodle jaho słoŭ, pad niepasrednym kiraŭnictvam maršała letam 1944 hoda była ažyćcioŭlena apieracyja «Bahracijon» pa vyzvaleńni Biełarusi ad niamiecka‑fašysckich zachopnikaŭ. «Vojski I Biełaruskaha fronta, jakimi jon kiravaŭ, va ŭzajemadziejańni z dvuma susiednimi frantami praviali Visła‑Oderskuju apieracyju, raźbili Bierlinskuju hrupoŭku praciŭnika i zaniali stalicu hitleraŭskaha rejcha. A 8 maja Žukaŭ pryniaŭ kapitulacyju nacysckaj Hiermanii», — skazaŭ M.Ciciankoŭ.
Ministr abarony Leanid Malcaŭ padkreśliŭ, što «ŭ Biełarusi niemahčyma budzie dabicca pierahladu vajennaj historyi». Pavodle jaho słoŭ, biełaruski narod zrabiŭ svoj vybar u 1994 hodzie. «Z abrańniem prezidentam Respubliki Biełaruś Alaksandra Łukašenki viernuty simvały i sensy samaj značnaj padziei XX stahodździa — pieramohi savieckaha naroda ŭ Vialikaj Ajčynnaj vajnie. I hety vybar paćvierdžany ŭ 2001 i 2006 hadach», — skazaŭ Ł.Malcaŭ.
Pasoł Rasii ŭ Biełarusi Alaksandr Surykaŭ zaznačyŭ, što «imia Žukava pa pravu staić u adnym radzie takich vajenačalnikaŭ, jak Alaksandr Nieŭski, Dźmitryj Danski, Alaksandr Suvoraŭ i Michaił Kutuzaŭ, kožny ź jakich zrabiŭ značny ŭniosak u spravu zachavańnia Rasii, Savieckaha Sajuza i ŭ spravu pieramohi našych naščadkaŭ u minułaj vajnie».
U intervju BiełaPAN staršynia mižnarodnaha hramadskaha abjadnańnia «Fond Hieorhija Žukava» (Minsk) Dźmitryj Sińko paviedamiŭ, što ideja stvareńnia pomnika źjaviłasia ŭ 1997 hodzie, kali ŭźnik fond, što abjadnoŭvaje vieteranaŭ vajny ź Biełarusi, Rasii i Ukrainy. Pavodle jaho słoŭ, košt pomnika, uźviedzienaha na srodki vieteranaŭ i Minharvykankama pavodle prajekta skulptara Anatola Arcimoviča i architektara Alaksandra Žylinskaha, aceńvajecca prykładna ŭ 100 młn. rubloŭ. «Pa prośbie vieteranaŭ imia Hieorhija Žukava prysvojena siaredniaj škole № 83 Maskoŭskaha rajona stalicy, a hienierał Anatol Suljanaŭ napisaŭ knihu pra maršała», — skazaŭ D.Sińko. Pavodle jaho słoŭ, u płanach fondu — stvareńnie dakumientalna‑publicystyčnaha filma, pryśviečanaha znachodžańniu H.Žukava ŭ Biełarusi.
U cyrymonii adkryćcia biusta ŭdzielničali vieterany, vajennasłužačyja i moładź.
Fatazdymak Biełaruś-FOTA
Kamientary