Bolš za 100 aryhinałaŭ rabot Napaleona Ordy buduć pradstaŭlenyja na vystavie ŭ Nacyjanalnym mastackim muziei Biełarusi, paviedamili BIEŁTA ŭ muziei.

Vystava «Napaleon Orda. Ilustravanaja encykłapiedyja krainy» adkryjecca 15 vieraśnia. Upieršyniu biełaruski hladač zmoža ŭbačyć takuju vialikuju kolkaść aryhinalnych tvoraŭ mastaka — 110 hrafičnych listoŭ. U ekspazicyju ŭvajšli pieravažna malunki z Hrodzienskaj, Minskaj, Mahiloŭskaj, Viciebskaj i Vilenskaj papak, jakija pradstaŭlajuć architekturnyja pomniki sučasnych terytoryj Biełarusi. Mnohija z hetych akvarelaŭ byli litahrafavanyja ŭ vialikim hrafičnym prajekcie «Albom histaryčnych vidaŭ Polščy, pryśviečany suajčyńnikam», jaki Napaleon Orda vydavaŭ za ŭłasnyja srodki z 1873 pa 1883 hod. Biełaruskamu hledaču bolš znajomyja mienavita litahrafii z alboma, ale vystava dazvolić ubačyć akvarelnyja aryhinały, vykananyja majstram pry padrychtoŭcy alboma.
Vystavu akvarelaŭ i malunkaŭ vybitnaha dziejača biełaruskaj i polskaj kultury XIX stahodździa, mastaka, kampazitara i pijanista Napaleona Ordy Nacyjanalny mastacki muziej ładzić sumiesna z Nacyjanalnym muziejem u Krakavie. Vystava prymierkavanaja da śviatkavańnia 210-j hadaviny z dnia naradžeńnia mastaka.
Kalekcyja akvarelaŭ Napaleona Ordy Nacyjanalnaha muzieja ŭ Krakavie źjaŭlajecca vialikim reprezentatyŭnym zboram, jaki naličvaje 1027 malunkaŭ. Bolšuju častku hetaj kalekcyi — 977 listoŭ — padaryła Krakaŭskamu muzieju ŭ 1886 hodzie Kanstancyja Skirmunt (1851-1934), biełaruskaja publicystka i historyk, jakaja davodziłasia mastaku unučataj plamieńnicaj (jaje maci, skulptar Alena Skirmunt, była dačkoj jaho siastry Hartenzii).
Vystava pravodzicca pry padtrymcy Polskaha instytuta ŭ Minsku i ambasady Polščy ŭ Biełarusi i budzie pracavać pa 3 śniežnia.
Ci patrebnaja biełaruskaja mova tym, chto razmaŭlaje pa-rusku? Azaronak zadaŭsia takim pytańniem na STB, a vypusknik Akademii MUS prapanavaŭ zamianić uroki fakultatyvami
Kamientary