Śviet66

U rasijskaj Dziarždumie ličać, što «Archipiełah HUŁAH» nie vytrymaŭ vyprabavańnia časam

U rasijskaj Dziarždumie prapanavali prybrać sa školnaj prahramy pa litaratury «Archipiełah HUŁAH» Alaksandra Sałžanicyna i inšyja tvory, jakija, maŭlaŭ, «nie vytrymali vyprabavańnia časam». Zamiest ich prapanujecca viarnuć tvory prasavieckich aŭtaraŭ. 

«U hetym hodzie buduć uniesienyja nieabchodnyja źmieny ŭ školnuju prahramu pa litaratury, i jak minimum ceły šerah tvoraŭ savieckich aŭtaraŭ, u tym liku «Maładaja hvardyja» Alaksandra Fadziejeva, tvor Juryja Bondarava «Haračy śnieh», pavinny viarnucca ŭ školnuju prahramu.

Tyja tvory, jakija nie vytrymali vyprabavańnia časam, jakija nie adpaviadajuć rečaisnaści, «spletni v vidie viersij», jak Vysocki pisaŭ i śpiavaŭ, biez usialakaha sumnievu pavinny być sa školnaj prahramy vyklučanyja», — cytuje TASS słovy pieršaha namieśnika kiraŭnika frakcyi «Adzinaj Rasii» ŭ Dziarždumie Dźmitryja Viatkina.

Viatkin padkreśliŭ, što ŭ Dziarždumie, maŭlaŭ, nie źbirajucca «siekčy ź plača», ale majuć namier adnavić histaryčnuju spraviadlivaść u dačynieńni da savieckich tvoraŭ, jakija vychoŭvajuć pačućcio patryjatyzmu i zachoŭvajuć histaryčnuju pamiać.

«Jak pakazaŭ histaryčny analiz «Archipiełaha HUŁAHa», jaki pakul jašče nie prybrali, a ja dumaju, niadoŭha zastałosia jamu znachodzicca ŭ školnych prahramach.

Mnohija fakty Alaksandram Isajevičam byli «vysmaktanyja z palca», prydumanyja. Historyki praviarali ŭsie fakty. Była sproba atrymać za heta premiju — za toje, što jon zapeckaŭ u brudzie svaju ŭłasnuju radzimu», — skazaŭ Viatkin.

Pry hetym varta adznačyć, što raman Alaksandra Sałžanicyna «Archipiełah HUŁAH», jaki raspaviadaje pra stalinskija represii, byŭ uklučany ŭ abaviazkovuju školnuju prahramu ŭ 2009 hodzie pa daručeńni Uładzimira Pucina. Dy i sam Sałžanicyn, jaki pamior 3 žniŭnia 2008 hoda, ahulnuju movu z Pucinym pry svaim žyćci znachodziŭ.

Svajo daručeńnie Pucin, jaki zajmaŭ tady pasadu premjer-ministra, daŭ paśla sustrečy z udavoj piśmieńnika, Natallaj Sałžanicynaj. Havoračy pra vydańnie skaročanaha varyjanta knihi, jana tady vykazała nadzieju, što tyja, u kaho «niama času na try tamy, stanuć niejak mudrejšyja i macniejšyja, kali heta pračytajuć».

Pucin z hetym pahadziŭsia, nazvaŭšy «Archipiełah HUŁAH» zapatrabavanaj knihaj. «I bieź viedańnia taho, što tut vykładziena, u nas nie budzie poŭnaha ŭjaŭleńnia pra našu krainu i my ź ciažkaściu zmožam dumać pra budučyniu», — adznačaŭ jon.

Kamientary6

  • Abu
    22.01.2023
    Archipiełah HUŁAH - možam paŭtaryć!
    Didy sidzieli, i my pasiadzim!
  • Pietr
    22.01.2023
    Strana rabov, strana hospod
  • Spravka
    22.01.2023
    [Red. vydalena]

Ciapier čytajuć

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć11

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć

Usie naviny →
Usie naviny

Biełarusbank źbirajecca zapuścić ipateku pad 1% na novabudoŭli?4

Maroka nazvała samuju praciahłuju aŭtatrasu Afryki ŭ honar Trampa3

Jak HPU padbirałasia da Jakuba Kołasa3

U Mieksicy zatrymali lidara kartela «Łos-Rejes» pa mianušcy Ponča1

Na mahile Viački Stankieviča na pomniku — ni słova pa-biełarusku. Voś pra što heta kaža nakont emihrantaŭ, emihracyi i «biełaruskaści ŭnukaŭ»118

Arcybiskup Tadevuš Kandrusievič užo bolš za 10 dzion u balnicy1

Pry vybuchu ŭ Maskvie paciarpieła, padobna, dačka rasijskaha hienierała, jaki kamandavaŭ nastupam na Kijeŭ24

Čynoŭniki pierabłytali numar kvatery i zasialili žančynu nie tudy, a kali jana zrabiła ramont, zapatrabavali pamianiacca z susiedam2

Adnakurśniki ź Minskaha suvoraŭskaha vučylišča zahinuli pa roznyja baki vajny z roźnicaj u piać dzion15

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć11

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić