U Aŭstryi chłopca sudzili za toje, što adpraviŭ u Hiermaniju paštovaj pasyłkaj žyvuju kotku
Incydent adbyŭsia ŭ horadzie Chahienbrun. Supracoŭnik łahistyčnaha centra paštovaj słužby znajšoŭ u paškodžanaj paštovaj skryncy žyvuju kotku. Vyśvietliłasia, što 20‑hadovy žychar Vieny sprabavaŭ adpravić jaje ŭ Hiermaniju razam ź inšymi pasyłkami, piša vydańnie Kronen Zeitung.

Kotka pa mianušcy Šana praviała ŭ kardonnaj skryncy bolš za sutki bieź ježy i vady. Unutry byŭ tolki nievialiki słoj napaŭnialnika. Na ščaście, žyviolinu svoječasova znajšli i vyratavali.
Sud pryznaŭ maładoha čałavieka vinavatym i pryznačyŭ jamu šeść miesiacaŭ umoŭnaha pakarańnia. Prakuror adznačyŭ, što takija dziejańni źjaŭlajucca asabliva žorstkim abychodžańniem z žyviołami.
Padčas suda abvinavačany admaŭlaŭ svaju vinu i śćviardžaŭ, što jaho nibyta padstavili, a košku nibyta chtości skraŭ. Jon navat vykazaŭ viersiju, što paštaljon moh zabrać žyviolinu samastojna. Adnak nijakich dokazaŭ na karyść takoj viersii jon nie padaŭ.
Taksama śledstva ŭstanaviła, što paśla «źniknieńnia» kotki jon nie rabiŭ sprob jaje znajści. U vyniku sud nie pavieryŭ jaho tłumačeńniam. Sam mužčyna zajaviŭ, što budzie abskardžvać prysud.
Kotka ž u vyniku znajšła novy dom i ciapier u biaśpiecy.
Biełaruska, jakaja vodzić tramvaj va Urocłavie, padčas źmieny vyratavała biazdomnuju košku i ciapier šukaje joj haspadaroŭ
Navukoŭcy: sabaka staŭ najlepšym siabram čałavieka značna raniej, čym ličyłasia
«Vyžyła tolki kotka». Abharełaja, jana prasiadzieła 12 hadzin na leśvicy paśla pažaru ŭ kvatery ŭ Maładziečnie, dzie zahinuli try čałavieki
U katoŭ nie ŭźnikaje emacyjnaj zaležnaści ad haspadara — jany za raŭnapraŭnaje suisnavańnie
Biazdomnaja koška pryciahvaje žycharoŭ Viciebska ŭ muziej
Kamientary
MakSorli Riedžinald riešił otpraviť siebia po počtie v jaŝikie. On słyšał o tom, čto životnych voziat točno takžie dažie čieriez połmira, i oni vyživajut. Nu, v osnovnom. Dva avstralijca potratili poślednije śbieriežienija na to, čtoby skołotiť edakij hrob s udobstvami. Vnutri sdiełali pietli iz kanata, čtoby było udobnieje dieržaťsia, zakinuli tuda odiejało, podušku, konsiervy i butyłki dla vody i otchodov žiźniediejatielnosti.
Na składie v Bombieje Śpirs jedva nie umier. Tam jaŝik ostavili na sołnciepiekie, da jeŝie i kinuli vniz hołovoj. Riedži čuť nie zadochnułsia, pieriehriełsia na sołncie, potieriał śliškom mnoho vody s potom i užie był hotov otdať bohu dušu, no jeho vovriemia otpravili dalšie.