Prablemy z naboram doŭžylisia tolki try pieršyja hady. Ciapier kolkaść dzietak u im vyrasła da 85-ci.
Prablemy z naboram doŭžylisia tolki try pieršyja hady. Ciapier kolkaść dzietak u im vyrasła da 85-ci.
Kali piatnaccać hadoŭ tamu ŭ Biełastoku adkryvalisia biełaruskija hrupy ŭ Pradškolli № 14, žmieńka baćkoŭ mahła raźličvać adno na siabie.Na našym baku byli jurydyčnyja zakony, jakija spryjajuć nacyjanalnym mienšaściam u adukacyi na rodnaj movie. I heta była asnova, na jakuju abapiralisia starańni, časta marudnyja i nie nadta pryjemnyja. Choć
bolš za farmalnaści chvalavała abyjakavaść z boku hramadskaści i biełaruskich aśvietnych uład adkaznych za navučańnie movy (kankretna: BiełaruskahaKab naźbirać sorak dzietak, bo takoje patrabavańnie pastavili ŭłady horada, Barbara Piakarskaja spačatku zvaniła da svaich znajomych, a paśla da nieznajomych ludziej, znojdzienych u telefonnaj knižcy.hramadska-kulturnaha tavarystva).
Prablemy z naboram adpaviednaj kolkaści dziaciej doŭžylisia praz try pieršyja hady.Za hety čas supolnymi siłami nam udałosia razharnuć dobruju słavu vakoł sadka.
Vialikuju rolu ŭ intehracyi asiarodździa baćkoŭ adyhrali biełaruskija etničnyja pastanoŭki, jaki stavili my razam ź dziaćmi i nastaŭnicami. Ich pakazvali nie tolki ŭ pradškolli, ale i pry biełastockich cerkvach, damach kultury, časam vyjazdžali ŭ hłybinku,kab tam zaražać entuzijazmam.
U vyniku atrymaŭsia cykł pastanovak na aryhinalnyja scenaryi, napisanyja baćkami dzietak, a paśla vydadzienyja imi drukam pad zahałoŭkam «Ad abradnaści da tojesnaści». Viadoma, heta byŭ pryhožy dadatak da štodzionnaj i hruntoŭnaj pracy nastaŭnic.
Vypuskniki biełaruskaha pradškolla ad pačatku svajho isnavańnia išli ŭ škołu z najlepšaj padrychtoŭkaj.Raźvićcio ŭstanovy vypadaje razam z prychodam na pasadu dyrektara Łucyi Niemirovič. Udvaja raście kolkaść navučencaŭ, hruntujecca nastaŭnicki kalektyŭ (siońnia ŭ pradškolli pracuje až siem nastaŭnic), dziejničaje
Baćki taksama vystupajuć na scenie razam ź dziaćmi i nastaŭnicami, a ich śpiektakl «Jak jechaŭ Jaś u svaty», jaki jany sami napisali i pastavili, vyklikaŭ prosta furor!
Vypuskniki, sučasnyja navučency (ich 85 asob), baćki, zaprošanyja hości, jakija 17 červienia h.h. źjavilisia na jubilej naładžany ŭ Vajavodskim asiarodku kultry (u h.zv. Spodkach), ledź pamieścilisia ŭ zale. Paśla vinšavańniaŭ i padarunkaŭ (naša redakcyja, supolna z radyjo «Racyja», padaryła mastacki baner aŭtarstva Mirasłava Zdrajkoŭskaha, u pryvatnaści baćki daškolšika biełaruskich hrup). Haspadary ŭ svaju čarhu padrychtavali cudoŭnuju mastackuju prahramu: śpiektakl «Dzivosny hadzińnik», multymiedyjnuju prezientacyju «Vypuskniki sadka» (ich 145, a byłyja daškolniki pieršych dvuch hadoŭ užo studenty), prezientacyju
Barbara Piakarskaja, jakaja na roŭni z dyrektar Łucyjaj Niemirovič i jaje talenavitymi kadrami atrymała šmat vinšavańniaŭ i słoŭ padziaki, nie skryvała słoŭ pryznańnia:
— Heta vialiki pośpiech nastaŭnic, ale taksama i nas usich baćkoŭ i ludziej, jakija akazvali padtrymku.Toje, što bačym i adčuvajem siońnia, paśla piatnaccaci hadoŭ, śviedčyć pra nas jak biełarusaŭ. Rodnaja mova maje dla nas vartaść.
Kamientary