Siońnia Nobeleŭski kamitet prysudziŭ litaraturnuju Nobeleŭskuju premiju tureckamu piśmieńniku Archanu Pamuku. Uznaharoda dastałasia jamu za pošuk dušy svajho rodnaha horadu Stambułu i «adkryćcio novych symbalaŭ sutyknieńnia i pieraplacieńnia kultur». Pamuk — kandydat pradkazalny. Jon razhladaŭsia jak favaryt va ŭsich papiarednich rejtynhach.
Sioletnim laŭreatam litaraturnaj uznaharody Nobel staŭ turecki piśmieńnik Archan Pamuk. Hetym razam Švedzkaja Karaleŭskaja Akademija nie ździviła nikoha – Pamuk byŭ favarytam usich sioletnich pieradnobeleŭskich rejtynhaŭ.
Uznaharodzili piśmieńnika, jaki "ŭ pošukach melanchaličnaj dušy svajho rodnaha horadu adkryŭ novyja symbali sutyknieńnia i pieraplacieńnia kulturaŭ» – tak napisała Švedzkaja Karaleŭskaja Akademija ŭ abhruntavańni svajho rašeńnia.
Knižki hetaha piśmieńnika, jaki žyvie ŭ Stambule, vydadzienyja da hetaha času ŭ 40 krainach i pierakładzienyja bolš jak na 30 movaŭ va ŭsim śviecie.
Sioletni nobeleŭski laŭreat naradziŭsia ŭ zamožnaj tureckaj siamji ŭ Stambule ŭ 1952 h. Na svajoj radzimie jon ličycca sprečnaj postaćciu. Kolki hod tamu jon advažyŭsia na mižnarodnym forumie zakranuć temu tabu dla tureckich medyjaŭ – raźniu armianaŭ, jakuju sučasnyja historyki ličać pieršym hienacydam XX st. Suprać piśmieńnika była raspačataja sprava za «abrazu tureckaha narodu». Raniej Pamuk daŭ interviju niamieckaj presie. U im jon śćvierdziŭ, što na tureckuju demakratyju vielmi kiepska ŭpłyvaje vojska hetaj krainy. Ludzi palili knižki Pamuka na vulicach.
Volha Daniševič
□
Siońnia Nobeleŭski kamitet prysudziŭ litaraturnuju Nobeleŭskuju premiju tureckamu piśmieńniku Archanu Pamuku. Uznaharoda dastałasia jamu za «adkryćcio novych symbalaŭ sutyknieńnia i pieraplacieńnia kultur». Pamuk razhladaŭsia jak favaryt va ŭsich papiarednich rejtynhach.
Ramany Archana Pamuka majuć papularnaść jak u intelektualnaha, tak i ŭ masavaha čytača. Jon viadomy taksama aktyŭnaj hramadzianskaj pazycyjaj. Niadaŭna jon musiŭ ustać pierad sudom za vykazvańnie salidarnaści z kurdzkim nacyjanalnym rucham, treba adznačyć, što Pamuk – piśmieńnik stambulski ŭ takoj samaj stupieni, jak i turecki. A Stambuł – heta nie Tureččyna, kaža tureckaja prymaŭka.
Na biełaruskuju tvory Pamuka dahetul nie pierakładalisia. «Naša Niva» rychtuje pieršy pierakład z novaha Nobeleŭskaha laŭreata ŭ nastupny vypusk tydniovika.
MB
Kamientary