Kultura55

Pierad vybarami na radyjo zabaranili «Pieśniu pra ciešču»

Z ratacyi Pieršaha nacyjanalnaha kanała źnikli «niesurjoznyja» kampazicyi.

Napiaredadni prezidenckich vybaraŭ z ratacyi Pieršaha nacyjanalnaha kanała Biełaruskaha radyjo źnikli «niesurjoznyja» kampazicyi miascovych vykanaŭcaŭ. Pad niehałosnuju zabaronu taksama trapili Queen, Depeche Mode i navat pieśnia «Deltapłan» rasijskaha śpievaka Mikałaja Naskova.

«Zaprasili na Pieršaje nacyjanalnaje radyjo dla intervju. Redaktar admoviłasia stavić maje pieśni ŭ efir. VYBARY!!!», — taki post źmiaściŭ u svaim tvitery viadomy biełaruski šoŭmen Dźmitryj Uranhiel.

Karespandent «Salidarnasci» źviazałasia ź im, kab raspytać pra situacyju padrabiaźniej. U vyniku my pačuli kamičny dyjałoh, jaki paćviardžaje, da jakoha absurdu i marazmu čaściakom dachodziać biełaruskija dziaržsłužboŭcy napiaredadni prezidenckich vybaraŭ.

— Pradstaŭniki Pieršaha nacyjanalnaha radyjo zaprasili mianie na intervju, — raskazaŭ historyju tydniovaj daŭnaści Dźmitryj Uranhiel. — Pierad žyvym efiram adna supracoŭnica paprasiła kampakt-dysk z maimi pieśniami i pajšła ź im da muzyčnaha redaktara. Praź niekatory čas dziaŭčyna viarnułasia i vybačalnym tonam skazała: «Na žal, my vašyja pieśni pastavić nie možam». Ni «Chałaściaka», ni «Fitnes», ni «Pieśniu pra ciešču». Tolki nie kryŭdujcie, zrazumiejcie mianie…».

«A što ź imi nie tak?» — spytaŭ ja.

«Jany chutkija, žartoŭnyja, niesurjoznyja. A chutka vybary…», — adkazała jana.

«Dobra, bolš času pahutarym ŭ žyvym efiry», — praciahnuŭ ja.

«Ale vy možacie abrać pieśniu kaho-niebudź inšaha», — prapanavała surazmoŭca.

«Tady niešta z Queen.

„Inšaje“.

„Depeche Mode“.

Znoŭ admova i prapanova nazvać pieśniu ruskamoŭnaha vykanaŭcy. Ja ŭspomniŭ pieśniu „Deltapłan“ Mikałaja Naskova. I heta taksama vyjaviŭsia nie varyjant!

Šoŭmen padahulniŭ, što padčas efiru ŭ vyniku ŭsio-tki była pastaŭlena jaho pieśnia. Heta była pavolnaja kampazicyja šmathadovaj daŭniny, jakuju Dźmitryj Uranhiel śpiavaje ŭ duecie z Volhaj Płotnikavaj — " Znali, my pridumali vsio sami…».

— Upieršyniu za piatnaccać hadoŭ majoj dziejnaści sutyknuŭsia z takoj situacyjaj, — prakamientavaŭ historyju Dźmitryj. — Upieršyniu maje pieśni byli padvierhnutyja cenzury. Situacyja davoli absurdnaja, bo hetyja kampazicyi, taksama jak, da prykładu, mnohija pieśni «Dyskateki Avaryi», «Hi-Fi», Jevy Polnaj — niasuć pazityŭ, uzdymajuć nastroj! Ale, jak ja zrazumieŭ, na hetaj radyjostancyi ciapier dziejničaje ŭstanoŭka davać słuchačam muzyku cichuju, spakojnuju, pavolnuju…

Adznačym, što Pieršy nacyjanalny kanał Biełaruskaha radyjo źjaŭlajecca častkaj Nacyjanalnaj dziaržaŭnaj teleradyjokampanii, jakuju ŭznačalvaje Alaksandr Zimoŭski.

Kamientary5

Ciapier čytajuć

ZŠA pačynajuć błakadu Armuzskaha pralivu

ZŠA pačynajuć błakadu Armuzskaha pralivu

Usie naviny →
Usie naviny

«Mianie dziaržava rychtuje, kab ja umier na błaho rodiny»40

Dla Vensa pieramovy ŭ Isłamabadzie mohuć stać klučavym momantam u karjery1

Ceny na kłubnicy ŭpali jašče bolš. A što ź jabłykami, śviežaj radyskaj i zielaninaj? Kolki na Kamaroŭcy što kaštuje

Ukraina i Rasija praviali vialiki vielikodny abmien

«Moža, i miljon zrabiła za ŭsio žyćcio». 87‑hadovaja majstrycha paŭstahodździa kataje śviečki1

Siabar Pucina prybraŭ Japryncava z prezidyuma Mižnarodnaj fiederacyi samba

Z paniadziełka pačnie ciapleć

Akunin raskazaŭ, što nieabchodna, kab vyžyć, kali ty zastaŭsia ŭ kiepskaj krainie10

64‑hadovaha vice-čempijona pa aŭtasporcie kinuli ŭ kałoniju za palityku. Aryštavali paśla viartańnia z-za miažy3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

ZŠA pačynajuć błakadu Armuzskaha pralivu

ZŠA pačynajuć błakadu Armuzskaha pralivu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić