Kalendary ŭ Biełarusi drukujucca tolki na «vyhadnaj» movie
Sioleta ŭ kniharniach pradajucca tolki rasiejskamoŭnyja i dźviuchmoŭnyja kalendary niahledziačy na toje, što letaś było pradadziena 7500 biełaruskamoŭnych kalendaroŭ. U Mininfarmacyi spažyŭcam rajać samim pierakonvać vydaviectvy ŭ patrebie biełaruskamoŭnaj pradukcyi.
Sioleta ŭ kniharniach pradajucca tolki rasiejskamoŭnyja i dźviuchmoŭnyja kalendary niahledziačy na toje, što letaś było pradadziena 7500 biełaruskamoŭnych kalendaroŭ. U Mininfarmacyi spažyŭcam rajać samim pierakonvać vydaviectvy ŭ patrebie biełaruskamoŭnaj pradukcyi.
Čamu nielha kupić biełaruskamoŭny pierakidny kalandar? Taki zvanok pastupiŭ na «haračy» telefon «Źviazdy».
Na praciahu apošniaha hoda ŭ redakcyju niekalki razoŭ źviartalisia čytačy z adnolkavym pytańniem: čamu ŭ prodažy nielha znajsci biełaruskamoŭnyja pierakidnyja kalendary? Zajaŭniki skardzilisia, što nivodnaja staličnaja krama ich nie prapanuje. Čamu? Jakoje vydaviectva zajmajecca vypuskam zhadanaj drukavanaj pradukcyi?
Zajaŭnikam tady ŭ asabistaj razmovie my tłumačyli, što kožny subjekt haspadarańnia, pa-pieršaje, va ŭmovach rynku imkniecca vypuskać najpierš tuju pradukcyju, na jakuju budzie harantavany popyt; pa-druhoje, kali takija kalendary i drukavalisia, dyk naŭrad ci vielmi vialikim tyražom; pa-treciaje, biełaruskamoŭnyja kalendary, addrukavanyja, umoŭna kažučy, u peŭnym rajcentry (znoŭ ža nievialikim tyražom) praktyčna nie majuć šancaŭ trapić na staličnyja pryłaŭki. Pryčyny? Dy znoŭ ža ekanamičnyja.
Ale niadaŭna anałahičnaje pytańnie znoŭ pastupiła da nas, maŭlaŭ, z pačatku hoda nie možam znajsci biełaruskamoŭny pierakidny kalandar. Na hety raz my vyrašyli źviarnucca pa kamientaryi da namiesnika ministra infarmacyi Ihara Łapcionka.
– Vydaviectvam «Biełaruś» było vypuščana 10 tysiač ekzemplaraŭ biełaruskamoŭnaha pierakidnoha kalendara na 2005 hod. Kažacie, mała? Dyk voś 3,5 tysiačy z ich byli niezapatrabavanyja pakupnikami i viernuty handlem u vydaviectva. Pramyja straty vydaŭcoŭ skłali 8 miljonaŭ rubloŭ, – raskazaŭ žurnalistu «Źviazdy» Ihar Mikałajevič. – Prymusić palihrafičnyja pradpryjemstvy zaniacca vypuskam takoj pradukcyi my nie možam pa niekalkich pryčynach. Pa-pieršaje, peŭny ŭpłyŭ ministerstva maje tolki na 8 takich pradpryjemstvaŭ respublikanskaj padparadkavanasci, astatnija kala 40 adnosiacca da kamunalnaj ułasnasci (abłasnoj, rajonnaj). Pa-druhoje, luby subjekt haspadarańnia pavinien dbać ab ekanamičnym prybytku, adpaviedna, hramatna suadnosić prapanovu z popytam. Pra popyt na biełaruskamoŭnyja pierakidnyja kalendary ja vam užo skazaŭ vyšej. My ŭvieś čas rekamiendujem subjektam haspadarańnia: vyvučajcie rynak. Pamiataju, adno pradpryjemstva kolki času tamu vielmi ŭdała vypusciła biełaruskamoŭny pierakidny kalandar kulturałahičnaha napramku – z hraviurami Francyska Skaryny. Tyraž całkam byŭ raskupleny. Ciapier takich prapanoŭ ad spažyŭcoŭ, pakupnikoŭ niama. Mahčyma, im treba pavodzić siabie bolš aktyŭna, kab vydaviectvy bačyli, što ŭ takoj pradukcyi sapraŭdy jość patreba i samo pradpryjemstva finansava nie pacierpić u vypadku druku peŭnaha tyražu.
Jak paviedamiŭ dalej Ihar Łapcionak, šerah subjektaŭ haspadarańnia vyrablaje dvuchmoŭnyja pierakidnyja kalendary i jany jość u prodažy. Zrazumieła, jość šmat ruskamoŭnaj pradukcyi. «Hetamu taksama jość tłumačeńnie, u tym liku i ekanamičnaje. Vyrabić u Rasii adzin ekzemplar pierakidnoha kalendara pry miljonnym tyražy kaštuje mienš, čym adzinku ŭ nas pry tyražy ŭ 5 tysiač».
U zastaŭcy vykarystany plakat Uładzimiera Krukoŭskaha
Ciapier čytajuć
Babaryka turemščykam: «U mianie było, ciapier niama, ale jość šaniec, što budzie. A ŭ vas nie było, niama i nie budzie. I ŭ vašych dziaciej nie budzie»
Kamientary