Niahledziačy na vysiečku lasoŭ, płanieta stała zielaniejšaj
Pakul čałaviek vysiakaje trapičnyja lasy, pryroda advajoŭvaje svajo ŭ inšych rehijonach.

Choć čałaviek i namahajecca pazbavić svaju płanietu «zialonych lohkich», Ziamla stała zielaniejšaj za apošnija 10 hod, pišuć klimatołahi ŭ časopisie Nature Climate Change.
Klimatołahi daśledavali kolkaść raślin z dapamohaj ułasnaha mietadu pasiŭnaha mikrachvalovaha dystancyjnaha zandavańnia Ziamli sa spadarožnikaŭ. Pavodle daśledavańnia, kolkaść vuhlarodu ŭ zialonaj bijamasie vyrasła na 4 młrd ton za 2003-2012 hady.
Lasy adnaŭlajucca pa-za miežami tropikaŭ, pieravažna na poŭnačy Aŭstralii, u savanach Afryki i Paŭdniovaj Amieryki, na zakinutych paśla raspadu SSSR palach SND. Płaniecie dapamoh i zahad kitajskaha ŭrada pa zasadcy lasoŭ.
Taksama pa płaniecie «zielaniejuć» kustarnikavyja stepy, što raniej nie ŭličvalisia ŭ padobnych daśledavańniach.
Tym nie mieniej, Ziamla hublaje bahata lasoŭ u tak zvanaj «duzie abiaźlesieńnia» na paŭdniova-ŭschodniaj ŭskrainie lasoŭ Amazonki, a taksama ŭ indaniezijskich pravincyjach Sumatra i Kalimantan.
Navukoŭcy nie ŭpeŭnienyja, jak doŭha «zialonyja lohkija» płaniety buduć spraŭlacca z rostam vykidaŭ parnikovych hazaŭ praź dziejnaść čałavieka — navat z ulikam adnaŭleńnia lasoŭ.
Ciapier čytajuć
Instytut biełaruskaje movy zapuściŭ niezaležny «Korpus biełaruskich tekstaŭ», jaki źbiraje leksiku, jakaja nie traplaje ŭ aficyjnyja bazy praz cenzuru
Instytut biełaruskaje movy zapuściŭ niezaležny «Korpus biełaruskich tekstaŭ», jaki źbiraje leksiku, jakaja nie traplaje ŭ aficyjnyja bazy praz cenzuru
«Hałoŭnaje nie zabyvać padzaradžać nie tolki telefon, ale i siabie samoha». Jak ukrainski vajskoviec žyvie z dvuma elektrastymulatarami. I što ŭ jaho z seksam?
Kamientary