Pavodle źviestak Nacyjanalnaha statystyčnaha kamiteta, u studzieni—lipieni hetaha hoda VUP źniziŭsia na 4% u paraŭnańni z anałahičnym letašnim pieryjadam pry hadavym prahnozie rostu na 0,2—0,7% i skłaŭ 482,89 trłn. rubloŭ.Vytvorčaść pramysłovaj pradukcyi źniziłasia na 7,2% i skłała 412,4 trłn. rubloŭ.
Vypusk sielhaspradukcyi haspadarkami ŭsich katehoryj pamienšyŭsia na 11,5% i skłaŭ 56,7 trłn. rubloŭ.
Inviestycyi ŭ asnoŭny kapitał źnizilisia na 14,6%, da 108,5 trłn. rubloŭ.
Pieravozki hruzaŭ transpartam pamienšylisia na 1% i skłali 260,3 młn. ton.
Udzielnaja vaha inavacyjnaj pradukcyi ŭ ahulnym abjomie realizavanaj pradukcyi skłała 13% suprać 15% u minułym hodzie.
Zapasy hatovaj pradukcyi skłali 34,9 trłn. rubloŭ, ci 73,7% da siaredniamiesiačnaha abjomu pramvytvorčaści (u studzieni—lipieni 2014 hoda hety pakazčyk znachodziŭsia na ŭzroŭni 79,9%).
Pry hetym uvod u ekspłuatacyju žylla za siem miesiacaŭ vyras na 4,4% u paraŭnańni z anałahičnym letašnim pakazčykam i skłaŭ 3 młn. 103,4 tys. kv. m.
Roźničny tavaraabarot pavialičyŭsia na 1% i dasiahnuŭ 193,3 trłn. rubloŭ, u toj čas jak aptovy — źniziŭsia na 2,7% i skłaŭ 346,2 trłn. rubloŭ.
Miž tym Ministerstva ekanomiki prahnazuje ŭ druhim paŭhodździ adnavić stanoŭčuju dynamiku VUP. «My nie pierahladali aficyjny prahnoz na 2015 hod, jaki praduhledžvaje rost VUP na ŭzroŭni 100,2—100,7%», — zajaviŭ 27 lipienia ŭ Breście ministr ekanomiki Biełarusi Uładzimir Zinoŭski.
«Choć, kaniešnie, u roznych scenaryjach dajem roznyja acenki, — dadaŭ jon. — Miarkujem, što dasiahnutaja ŭ vyniku dziejańniaŭ urada i Nacbanka makraekanamičnaja stabilizacyja, paskareńnie rasijskaj ekanomiki ŭ druhim paŭhodździ, źnižeńnie pracentnych stavak Biełarusi ŭniasuć važny ŭkład u paskareńnie ekanamičnaha raźvićcia ŭžo sioleta».
16 žniŭnia ŭ intervju prahramie «Kontury» telekanała ONT Zinoŭski zajaviŭ, što da kanca hoda nieabchodna najpierš pavysić abjomy pramysłovaj vytvorčaści i prodažu, a taksama «na poŭnuju katušku» vykarystoŭvać najaŭnyja kredytnyja linii.
Pavodle jaho słoŭ, hałoŭnaj zadačaj urada sioleta było stabilizavać makraekanamičnuju situacyju ŭ krainie. «Płaciežny bałans — prykładna paŭtara miljarda dołaraŭ. Admoŭnaje salda pamienšyłasia na 3,7%. VUP skaraciŭsia pa vynikach paŭhodździa na 3,3%. Zarabotnaja płata nie raście. Hrašovyja dachody nasielnictva ŭpali na 5%. Ale heta
— cana taho, što my svoječasova raźličylisia pa źniešnich daŭhach i ŭ pierśpiektyvie kredytnyja resursy dazvolać ekanomicy bolš intensiŭna raźvivacca, — padkreśliŭ ministr ekanomiki. — My nie dapuścili źnižeńnia piensij. Realnaja zarabotnaja płata krychu padrastaje. Zarabotnaja płata nie pavinna być nižejšaj čym letaś». Treba adznačyć, što mižnarodnyja finansavyja instytuty pradkazvajuć źnižeńnie VUP Biełarusi pa vynikach hetaha hoda. U pryvatnaści, MVF prahnazuje padzieńnie biełaruskaj ekanomiki na 2,3%, Jeŭrapiejski bank rekanstrukcyi i raźvićcia — na 2,5%, Suśvietny bank — na 3,5%. Bolš aptymistyčnyja prahnozy ŭ Jeŭrazijskaha banka raźvićcia, ale i tut ekśpierty pradkazvajuć padzieńnie VUP na 1—2%.
-
«Nad hałavoj lataje pa 20 ton». Brat i siastra ź Biełarusi raskazali, kolki zarablajuć u porcie polskaj Hdyni
-
«Mnohija ludzi stanuć niepatrebnymi». Suzasnavalnik EPAM pra siabroŭstva z Dobkinym, bahaćcie i niaroŭnaść, žyćcio ŭ Łatvii i nastalhiju
-
U lipieni Rasija jašče bolš pavialičyła zakupki paliva ŭ Biełarusi
Ciapier čytajuć
«Hałandski architektar», jaki adbudavaŭ Vostruju bramu i pastaviŭ sabie dom-krepaść u Hajciuniškach, akazaŭsia nijakim nie hałandcam. Ale jaho spadčyna zachaplaje
Kamientary