Mova3838

Polski linhvist: Palaki Vilenščyny dahetul razmaŭlajuć pa-biełarusku

Fota www.trimco.uni-mainz.de.

U Litvie na Vilenščynie pražyvaje šmat ludziej, jakija ličać siabie palakami, ale razmaŭlajuć pry hetym «paprostu». Pra heta zajaviŭ u intervju Zw.lt polski linhvist, supracoŭnik Instytuta słavistyki Polskaj akademii navuk Mirosłaŭ Jankoviak.

«Ja biełarusist i viedaju biełaruskuju dyjalektałohiju, i «prostaja mova» dla mianie źjaŭlajecca sinonimam biełaruskaj», — adznačyŭ jon, padkreśliŭšy, što polskaja mova dla hetych ludziej jość movaj «kulturnaj, vysokaj i movaj intelihiencyi».

Navukoviec paviedamiŭ taksama pra roznaść biełaruskich havorak u Litvie. Tak, u Rymšanach (Ihnalinski rajon) mocnyja ŭpłyvy paŭnočnych biełaruskich havorak i šmat ruskich słovaŭ, tady jak u astatnich rajonach Litvy pieravažajuć centralnyja biełaruskija havorki.

Mirosłaŭ Jankoviak adznačyŭ taksama, što ŭ roznych miascovaściach Vilenščyny ludzi razmaŭlajuć pa-roznamu. Tak, u Padbrodździ, Niamienčynie i Śviancianach daminuje polskaja mova, a najbolš biełaruskimi źjaŭlajucca Dzievianiški i inšyja pamiežnyja ź Biełaruśsiu rajony. «Asoby, jakija pierad vajnoj chadzili da polskaj škoły, bolš pačuvajucca palakami i ŭ ich prostaj movie budzie bolš pałanizmaŭ», — skazaŭ jon.

«Što cikava, aŭtar pieršaj hramatyki biełaruskaj movy Branisłaŭ Taraškievič pachodziŭ z-pad Łavaryšak, i možna kazać, što jaho havorka, ci jaho «prostaja mova», stała ŭ vialikaj stupieni padstavaj dla kadyfikacyi biełaruskaj litaraturnaj movy. Pamiataju, jak pieršy raz pryjechaŭ na Vilenščynu ŭ 2009 hodzie i paprasiŭ, kab ludzi razmaŭlali sa mnoj častkova pa-polsku, a častkova «pa-prostu», dyk ździviŭsia, navošta hetyja ludzi razmaŭlajuć sa mnoj biełaruskaj litaraturnaj movaj», — dadaŭ linhvist.

Mirosłaŭ Jankoviak adznačyŭ, što 90% jaho surazmoŭcaŭ nazyvali siabie palakami, vilenskimi palakami ci «piłsudskimi palakami». Pry hetym jon dadaŭ, što s apoviedaŭ miascovych ludziej vynikaje, što «paprostu» ludzi tut razmaŭlali prynamsi z druhoj pałovy XIX stahodździa.

«Ciažka skazać, ci heta biełarusy, jakija spałanizavalisia, ci palaki, jakija patrapili pad biełarusizacyju, ci litoŭcy, jakija spačatku biełarusizavalisia, a potym pałanizavalisia. Heta pytańnie dla historykaŭ. Treba było b taksama daśledavać historyju kožnaj siamji, kožnaha čałavieka. Maŭlenčaja historyja, ci pamiać maich surazmoŭcaŭ, siahaje kanca XIX stahodździa. Jak linhvist, ja dalej nie mahu siahać», — zajaviŭ supracoŭnik Polskaj akademii navuk.

Samo ž isnavańnie biełaruskaj movy ŭ Litvie navukoviec nazvaŭ fienomienam, bo pavodle roznych moŭnych teoryj biełaruskija havorki musili źniknuć za dziasiatki hod pałanizacyi, dźvieście hadoŭ rusifikacyi, a paźniej i lituanizacyi. «Ale majem XXI stahodździe, stahodździe hłabalizacyi, biarom dyktafon, idziom u viosku i majem paŭsiul čystuju biełaruskuju havorku z dobra zachavanaj strukturaj. Miarkuju, što ŭ značnaj stupieni heta vynikaje z taho, što mova hetaja, dobra zrazumiełaja inšymi narodnaściami, źjaŭlajecca vielmi dobrym srodkam kamunikacyi», — padkreśliŭ linhvist.

Kamientary38

Ciapier čytajuć

Daišnik, jakoha źbiŭ mašynaj piensijanier pad Minskam, pamior u balnicy. Jamu zładzili pyšnaje pachavańnie18

Daišnik, jakoha źbiŭ mašynaj piensijanier pad Minskam, pamior u balnicy. Jamu zładzili pyšnaje pachavańnie

Usie naviny →
Usie naviny

Što viadoma pra eks-aficera Słužby biaśpieki Łukašenki Andreja Spasava, jakoha pasadzili za palityku2

U ES pryjdziecca płacić pa try jeŭra za kožny tavar, kupleny pa-za miežami Jeŭrasajuza anłajn8

Cichan Klukač zahinuŭ12

Na Syzranskim NPZ u Rasii bušuje pažar paśla ataki BPŁA, jość zahinułyja3

Biełarusam prychodziać paviedamleńni ab aŭtamabilnych štrafach ad nieisnujučych arhanizacyj1

Rasijanie prydumali novuju mutnuju schiemu, jak jeździć na luksavych aŭto ź biełaruskimi numarami i ekanomić hrošy6

Cichanoŭskaja: U Biełarusi nie pavinna być nivodnaha palitviaźnia. My praciahniem zmahacca, kab kožny i kožnaja vyjšli na svabodu11

«A kudy padzielisia śmietnicy ŭ Minsku?» Kamunalniki prakamientavali skarhi5

Samaja maleńkaja niezaležnaja respublika ŭ śviecie źbirajecca praz refierendum źmianić nazvu9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Daišnik, jakoha źbiŭ mašynaj piensijanier pad Minskam, pamior u balnicy. Jamu zładzili pyšnaje pachavańnie18

Daišnik, jakoha źbiŭ mašynaj piensijanier pad Minskam, pamior u balnicy. Jamu zładzili pyšnaje pachavańnie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić