U mastackaj halerei «Univiersitet kultury» adkryłasia biełaruska-italjanskaja vystava Abjektny žyvapis/Pittura Oggettuale z udziełam Siarhieja Ždanoviča i Dzianisa Barsukova.
U mastackaj halerei «Univiersitet kultury» adkryłasia biełaruska-italjanskaja vystava Abjektny žyvapis/Pittura Oggettuale. Vystavovy prajekt abjadnaŭ vypusknikoŭ italjanskaha instytuta mastactva Gubbio, Biełaruskaj Akademii mastactvaŭ i BDU (fakultet kultury i mastactva).
Udzielniki: Samuele Vientani (abjekty z džynsu i pałatna), Siarhiej Ždanovič (fota), Dzianis Barsukoŭ i Pavał Kastusik (žyvapis) dy inšyja.
Samuele Vientani pracuje ŭ technicy, jakaja vyznačajecca jak «abjektny žyvapis». Jaho vyraznym srodkam źjaŭlajecca koler, dyjapazon jakoha biaźmiežny. Na pytańnie, ci adčuŭ roźnicu pamiž biełaruskaj i italjanskaj džynsoj Samuele adkazvaje: «To ž bo, džynsa — vielmi internacyjanalny materyjał, i kali jość niejkija adroźnieńni, dyk jany niaznačnyja, ja naadvarot starajusia znajści chutčej padabienstva, maja zbroja — univiersalizm materyjału». Kali italjanskija mastaki chilacca da ŭniviersalizmu i starannaha vyvučeńnia strukturu abjekta, dyk biełarusy zaniatyja vyvučeńniem prastory i śpiecyfikaj admietnaha miesca. Fotamastak Siarhiej Ždanovič vystaviŭ trypcich «Deža-viu», dzie paśla mantažu i nałažeńnia paznajucca mienskija abrysy. «Mnie było cikava hladzieć, jak biezupynna mianiajecca Miensk, navat jaho centralnaja, na pieršy pohlad nieparušnaja, častka, — kaža Siarhiej. — Ja prychodziŭ na adno i toje ž miesca (naprykład na praśpiekcie Niezaležnaści) i zdymaŭ, uzrušany źmienami jakija tam adbylisia. Potym nakładaŭ zdymki. I atrymałasia, što byccam by adno i toje miesca padobnaje i niepadobnaje da siabie. Dumaju, što admietnaść Miensku ŭ jaho niaspynnych źmienach».
Vystava ŭ Pałacy Respubliki budzie pracavać da 11 krasavika.
Kamientary