Pra svoj dośvied udziełu ŭ vyzvaleńni palitviaźniaŭ u prahramie «PiK Svabody» raskazaŭ Alaksandr Milinkievič, eks-kandydat u prezidenty Biełarusi, daradca Śviatłany Cichanoŭskaj.

Milinkievič patłumačyŭ, čamu, na jaho dumku, u Biełarusi za časami Łukašenki dvojčy vyzvalali praktyčna ŭsich palitviaźniaŭ — u 2008 hodzie, kali adbyłasia vajna ŭ Hruzii i Rasija zachapiła častku terytoryi hetaj krainy, i ŭ 2014 hodzie, kali Rasija anieksavała Krym i faktyčna zachapiła častku ŭschodniaj Ukrainy.
«Čamu mienavita ŭ hety momant Łukašenka vyzvalaje palitviaźniaŭ? Tamu što Łukašenka kožny raz vielmi mocna pałochaŭsia, što ź im moža zdarycca padobnaje. I moža i Biełaruś być dałučanaja tak, jak hetyja terytoryi susiedziaŭ byli dałučanyja da Rasijskaj Fiederacyi», — skazaŭ Milinkievič.
«Kali kazać pra 2008—2009 hady, heta dva-try hady paśla vybaraŭ, u jakich ja ŭdzielničaŭ, to tady ŭ Jeŭropie sprabavali ŭ vyniku hetych ahresiŭnych krokaŭ Rasii ŭsio ž umacavać susiednija krainy, kab tam nie adbyłosia tych padziej, jakija my zaraz pieraličyli, i kab nie adbyłasia mahčymaja ahresija ŭ Biełarusi.
U 2008 hodzie [prezident Hruzii Michaił] Saakašvili (jaho ja dobra viedaju, šmat razoŭ razmaŭlali) niekalki razoŭ telefanavaŭ Łukašenku i kazaŭ: «Usimi sposabami znajdzi sposab palepšyć adnosiny ź Jeŭropaj, kab usio ž u ciabie byli dva kryły źniešniaj palityki. Pahladzi, što Rasija z nami robić, i z taboj mohuć takoje zrabić. Ty musiš mieć choć častkovuju padtrymku Jeŭropy».
I Łukašenka pačaŭ padavać sihnały. Ja mieŭ razmovy z kiraŭnikom jeŭrapiejskaj dypłamatyi Salanam, byłym kiraŭnikom NATO. Jon kazaŭ: «Ja hatovy niejak pačynać dyjałoh ź Biełaruśsiu, kab umacavać vašu niezaležnaść, ale jak adreahujuć demakratyčnyja siły?». Ja skazaŭ, što narmalna adreahujuć, tolki treba stavić umovu vyzvaleńnia viaźniaŭ. I praz paŭhoda pačałosia vyzvaleńnie, vyzvalili ŭsich viaźniaŭ. Ale heta adbyłosia tady, kali Łukašenka spałochaŭsia.
Potym paśla 2014 hoda jon znoŭ vyzvaliŭ usich palitviaźniaŭ, u tym liku tych, kaho pasadziŭ paśla vybaraŭ 2010 hoda. Znoŭ ža, jon pačaŭ ich vyzvalać ad strachu, kab pakazać Jeŭropie, što ź im možna razmaŭlać.
I ciapier jon sprabuje… Ale tak słaba, bo jamu pieraškadžajuć traŭmy, jakija jon atrymaŭ u 2020 hodzie. Ja dumaju, što jamu prosta maralnych sił nie chapaje, kab vyzvalić usich. Strach padaŭlaje hetaje žadańnie.
Ale kali my chočam vyzvalić ludziej, treba prydumvać takija rečy, kab Łukašenka zachacieŭ ad strachu vyzvalać palitviaźniaŭ. Bo mienavita ŭ jaho klučy ad turmy, ad kožnaj kamiery ŭ jaho klučy.
Ciapier jon znoŭ baicca Pucina, bo kali budzie zaklučany mir va Ukrainie, Pucinu moža zdacca, što było b važna zrabić anieksiju Biełarusi, kab kampiensavać toje, što jon abiacaŭ i nie zrabiŭ va Ukrainie. My musim na hetym hulać.
Niekatoryja kažuć: «Voś uviadziem novyja sankcyi — i ŭžo tady dakładna vyzvalać». Pasłuchajcie, sankcyi nie vyzvalali palitviaźniaŭ u Biełarusi. Jany b vyzvalili, kali b tut nie stajała pobač Rasija. Usio, što my stračvajem u sankcyjach ekanamična, Rasija kampiensuje i daje hrošy. Sankcyi nieabchodnyja, kab pastavić na miesca Łukašenku ź jaho sistemaj represij. Ale ličyć, što mienavita sankcyi vyzvalać palitviaźniaŭ — heta nie viedać svajoj historyi».
Kamientary
Ty tak i nie nazvaŭ sankcyi, pra jakija havorka