Śviet66

U ZŠA dumajuć, jak by prypynić členstva Ispanii ŭ NATA

Pientahon razhladaje roznyja sposaby cisku na sajuźnikaŭ pa NATA, jakija, na dumku Vašynhtona, nie padtrymali amierykanskija vajennyja dziejańni suprać Irana. Pavodle infarmacyi Reuters, havorka idzie pra ŭnutranyja abmierkavańni ŭ amierykanskim vajskovym viedamstvie i słužbovuju pierapisku, dzie apisvajucca mahčymyja «pakarańni» dla takich krain.

Premjer-ministr Ispanii Piedra Sančes. Fota: Pierre Crom/Getty Images

Siarod prapanavanych varyjantaŭ nazyvajucca niekalki mier. Pa-pieršaje, heta źnižeńnie roli pradstaŭnikoŭ «niazručnych» krain u strukturach NATA, u tym liku pazbaŭleńnie ich prestyžnych abo klučavych pasadaŭ u aljansie. Pa-druhoje, razhladajecca mahčymaść pierahladu niekatorych źniešniepalityčnych pazicyj ZŠA ŭ dačynieńni da sajuźnikaŭ — u tym liku navat pytańni, jakija nie źviazanyja niepasredna ź Iranam. Pa-treciaje, u śpisie mahčymych krokaŭ zhadvajecca časovaje prypynieńnie ŭdziełu Ispanii ŭ NATA.

Asablivaje niezadavalnieńnie ZŠA, pavodle hetych źviestak, vyklikała mienavita Ispanija. Heta kraina admoviłasia dać dazvoł na vykarystańnie svaich vajskovych baz i pavietranaj prastory dla mahčymych udaraŭ pa Iranie. U Vašynhtonie heta rascanili jak niedastatkovuju padtrymku ahulnaj apieracyi.

Pry hetym u samich amierykanskich dakumientach adznačajecca, što navat kali b siabroŭstva Ispanii ŭ NATA było prypyniena, heta nie mieła b vialikaha praktyčnaha ŭpłyvu na vajennyja mahčymaści ZŠA. Adnak padkreślivajecca, što taki krok mieŭ by mocny palityčny i simvaličny efiekt unutry aljansu.

Pakul nie raskryvajecca, jakim čynam ZŠA mahli b realizavać takuju inicyjatyvu. U NATA rašeńni takoha ŭzroŭniu zvyčajna patrabujuć adnahałosnaj zhody ŭsich 32 krain-členaŭ, što robić praceduru vielmi składanaj.

U adkaz na hetyja paviedamleńni kiraŭnictva Ispanii zajaviła, što kraina zastajecca nadziejnym členam NATA i hatovaja supracoŭničać z sajuźnikami. Adnak premjer-ministr Piedra Sančes padkreśliŭ važnuju ŭmovu: takoje supracoŭnictva mahčyma tolki ŭ miežach mižnarodnaha prava, biez parušeńniaŭ jaho normaŭ.

Pazicyju Madryda padtrymali i ŭ inšych krainach Jeŭropy. U pryvatnaści, pradstaŭniki ŭrada Hiermanii zajavili, što Ispanija źjaŭlajecca paŭnavartasnym členam NATA, i niama nijakich padstaŭ dla pierahladu hetaha statusu.

Akramia situacyi ź Ispanijaj, u amierykanskich unutranych dyskusijach taksama fihurujuć bolš šyrokija idei pierafarmatavańnia adnosin unutry aljansu. Pavodle inšych paviedamleńniaŭ, u Vašynhtonie składajucca śpisy krain, jakija ŭmoŭna padzialajucca na «nadziejnych» i «mienš nadziejnych» sajuźnikaŭ u NATA. Kryteryjem u hetym vypadku źjaŭlajecca hatoŭnaść padtrymlivać vajennyja inicyjatyvy ZŠA, u tym liku apieracyi suprać Irana.

Raniej abmiarkoŭvałasia mahčymaść abmiežavać upłyŭ tych členaŭ NATA, jakija nie vykonvajuć rekamiendacyi pa ŭzroŭni abaronnych vydatkaŭ. Havorka išła pra patrabavańnie pavyšeńnia vydatkaŭ da 5% VUP, što vyklikała sprečki pamiž sajuźnikami.

Kamientary6

  • Vot eto povorot
    24.04.2026
    Ispanija v ODKB?
  • Valet
    24.04.2026
    Mda, pričiem tut tvoja rf, čiečnia koran?
  • ?!
    24.04.2026
    "V Vašinhtonie eto raścienili kak niedostatočnuju poddieržku obŝiej opieracii."

    Kakoj obŝiej? Načali vojnu biez konsultacij s Jevropoj. A jeśli by dažie konsultirovaliś, to nikakich osnovanij učastvovať Jevropie nie było: v ustavie NATO napisano, čto eto "oboronitielnyj sojuz", raźvie Iran napał na kakuju to stranu NATO? Vpročiem, i Juhosłavija, Irak, Livija i kuča druhich stran nie napadali na kakuju to stranu NATO, čto nie miešało Jevropie učastvovať v ahrieśsii protiv etich stran

Ciapier čytajuć

«Daŭ usim pa hranacie i skazaŭ: «Viedajecie, što rabić». Litoviec, jaki vajavaŭ z Łazoŭskim, napisaŭ praniźlivy ŭspamin pra jaho6

«Daŭ usim pa hranacie i skazaŭ: «Viedajecie, što rabić». Litoviec, jaki vajavaŭ z Łazoŭskim, napisaŭ praniźlivy ŭspamin pra jaho

Usie naviny →
Usie naviny

Illu Protasa pryznali najlepšym navičkom ACHŁ2

U ZŠA aryštavali śpiecnazaŭca, jaki zarabiŭ $400 tysiač na staŭcy, što aryštujuć Madura7

«Navošta heta mnie?» Tramp vyklučyŭ jadzierny ŭdar pa Iranie i abviaściŭ ab padaŭžeńni pieramirja pamiž Izrailem i Livanam1

Pierymienapaŭza ŭ 30 hadoŭ: novaje daśledavańnie pakazała, što ź joj sutykajecca bolš za pałovu žančyn2

Pamior Uładzimir Kulikovič4

«Kavałačak palca zastaŭsia ŭ rukavicy». Historyja minčanki, jakuju ŭ skviery ŭkusiŭ čužy sabaka2

U Litvie apublikavali šerah archiŭnych spraŭ z fotazdymkami Jana Bułhaka

Na Vieniecyjanskim bijenale vyrašyli sioleta znoŭ adkryć rasijski paviljon. Jeŭrasajuz pahražaje adklikać finansavańnie5

Andrejeva: Kaleśnikavu kupili za «Biełaruśkalij», mianie za źniaćcio sankcyj z bankaŭ. Kali b sankcyj nie było, za što b nas kuplali?35

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Daŭ usim pa hranacie i skazaŭ: «Viedajecie, što rabić». Litoviec, jaki vajavaŭ z Łazoŭskim, napisaŭ praniźlivy ŭspamin pra jaho6

«Daŭ usim pa hranacie i skazaŭ: «Viedajecie, što rabić». Litoviec, jaki vajavaŭ z Łazoŭskim, napisaŭ praniźlivy ŭspamin pra jaho

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić