Kiraŭniki jeŭrapiejskich abarončych kampanij uzmacniajuć svaju biaśpieku praz pahrozy z boku rasijskich śpiecsłužb
Jeŭrapiejskija top-mieniedžary abarončaha siektara musiać žyć pad kruhłasutačnaj achovaj i mianiać miesca žycharstva praz sačeńnie, pahrozy zamachaŭ i dyviersij z boku Rasii, piša The Moscow Times.

Kiraŭnik niamieckaha vytvorcy bieśpiłotnikaŭ Donaustahl Štefan Tuman paśla papiaredžańnia niamieckich uład u kancy 2025 hoda znachodzicca pad kruhłasutačnaj achovaj. Donaustahl vyrablaje bieśpiłotniki i prahramnaje zabieśpiačeńnie dla Ukrainy.
Za kiraŭnikom Donaustahl, pavodle danych Die Zeit, mahli sačyć ludzi, jakich niamieckija ŭłady padazrajuć u pracy na rasijskuju raźviedku. U sakaviku 2026 hoda Siarhiej N. byŭ zatrymany ŭ Ispanii, a Ała S. — u Hiermanii. Deputat Bundestaha Bastyjan Ernst zajaviŭ, što dla zabojstva Tumana mahli prymianić atrutnaje rečyva «Naviččok».
Paśla papiaredžańnia Tuman skłaŭ zaviaščańnie i aformiŭ dakumienty na vypadak śmierci abo ranieńnia. «Ja pastajanna mianiaju miesca žycharstva, u mianie kruhłasutačnaja achova; majho pryvatnaha žyćcia bolš nie isnuje <…> Ja viadu duel z rasijskaj vajennaj raźviedkaj», — zajaviŭ pradprymalnik.
Padobnyja miery biaśpieki ŭviali dla kiraŭnika najbujniejšaha niamieckaha abaronnaha kancerna Rheinmetall Armina Papierhiera.
U mai 2024 hoda jon paviedamiŭ pra padpał sadovaha domika. U lipieni taho ž hoda amierykanskaja raźviedka pieradała Hiermanii infarmacyju pra mierkavany płan jaho zabojstva, pisaŭ Reuters.
Danyja pra zmovu źjavilisia na fonie pašyreńnia vytvorčaści Rheinmetall i pavieličeńnia pastavak uzbrajeńnia Ukrainie.
Niamieckija słužby biaśpieki paśla paviedamleńniaŭ pra zmovu ŭzmacnili jaho abaronu.
U studzieni 2025 hoda namieśnik pamočnika hiensieka NATA Džejms Apaturaj paćvierdziŭ, što pahroza ŭ adnosinach da Papierhiera isnavała ŭ miežach šyrokaj kampanii dyviersij suprać kiraŭnikoŭ abaronnych kampanij. Papierhier supravadžajecca achovaj padčas publičnych mierapryjemstvaŭ i pajezdak. Papierhier u intervju DPA zajaŭlaŭ: «Pracu treba vykonvać, a toj, chto łamajecca, nie pavinien zajmać takuju pasadu».
Kankretnyja maršruty i miescy znachodžańnia kiraŭnika Rheinmetall imknucca nie raskryvać, miery biaśpieki ŭzmacnili i kala jaho doma.
Jašče adzin incydent adbyŭsia ŭ Šviecyi kala zaharadnaha doma Mikaela Jochansana, hiendyrektara abaronnaj kampanii Saab.
U pačatku žniŭnia 2026 hoda rasijskaja para ź ispanskim VNŽ — Taćciana Milenina i Siamion Rusanaŭ — raźbiła pałatku ŭ 50 m ad učastka Jochansana. Paru zaŭvažyli supracoŭniki jaho achovy paśla taho, jak žančyna spytała, ci možna rybačyć z pryčała. Praz adsutnaść mabilnaj suviazi ŭ ich taksama byli radyjostancyi.
Achova vyklikała palicyju, i paru zatrymali. Šviedskija ŭłady zapatrabavali, kab para pakinuła krainu. Palicyja pačała rasśledavańnie pa padazreńni ŭ parušeńni niedatykalnaści pryvatnaj terytoryi i padrychtoŭcy kradziažu. Sužency admiatali suviaź z raźviedkaj i zajavili, što vystupajuć suprać Uładzimira Pucina i vajny. Paśla incydentu kala ŭčastka Jochansana praciahnuli pracavać palicejskija ŭ cyvilnym.
Na dumku Elizabiet Broŭ, staršaha navukovaha supracoŭnika Atlantic Council, cisk na kiraŭnikoŭ moža być sposabam uździejańnia nie tolki na asobnych ludziej, ale i na rašeńni kampanij. «Kali kiraŭnikoŭ abaronnych pradpryjemstvaŭ udasca zapałochać da takoj stupieni, što jany spyniać spravy z Ukrainaj abo admoviacca ad vytvorčaści zbroi, heta pieramoha dla Kramla», — piša Broŭ.
Na Afonie adšukali try nieviadomyja raniej asobniki Astrožskaj Biblii. Dla jaje stvareńnia drukar Ivan Fiodaraŭ, vychadziec ź Biełarusi, vykarystoŭvaŭ teksty Skaryny
Kamientary