Šviejcarski ledavik addaŭ cieły alpinistaŭ, jakija zahinuli 34 hady tamu
Na ledaviku Tryft u Šviejcarskich Alpach znajšli pareštki dvuch bielhijskich alpinistaŭ, jakija źnikli bieź viestak jašče ŭ 1992 hodzie, paviedamlaje Euronews.

Pareštki znajšoŭ adzin z turystaŭ 26 lipienia. Ich dastavili ŭ Instytut sudovaj miedycyny ŭ Śjonie dla identyfikacyi. Daśledavańnie DNK aficyjna paćvierdziła, što jany naležać dvum alpinistam, jakija źnikli ŭ rajonie hary Vajśmijes 34 hady tamu.
4 vieraśnia 1992 hoda mužčyny vyjšli z hornaha budana Vajśmijes, płanujučy ŭzyści na viaršyniu vyšynioj 4017 mietraŭ. Jany dabralisia da budana Almahiel, ale praz rezkaje paharšeńnie nadvorja praciahnuć uzychodžańnie nie zmahli.
Paźniej ratavalniki niekalki razoŭ pravodzili pošuki. Tady ŭdałosia znajści tolki zaplečnik alpinistaŭ, a ich samich ubačyć nie zmahli.
Ciapier cieły stali dastupnymi dla pošuku praz rastavańnie ledavika. Praź źmianieńnie klimatu i paskareńnie straty lodu takija znachodki ŭ Šviejcarskich Alpach adbyvajucca ŭsio čaściej. U minułym hodzie na ledaviku hary Obier-Habielchorn taksama znajšli pareštki šviejcarskaha alpinista, jaki źnik u 1994 hodzie.
Palicyja kantona Vale viadzie śpis ludziej, jakija ličacca źnikłymi bieź viestak z 1925 hoda, pieravažna ŭ hornych rajonach i na rekach.
Ledaviki zachoŭvajuć nie tolki pareštki ludziej, jakija źnikli ŭ apošnija dziesiacihodździ. U 1991 hodzie ŭ Ectalskich Alpach na vyšyni kala 3200 mietraŭ turysty znajšli ŭ rastałym lodzie mumifikavanaje cieła čałavieka, jaki žyŭ u epochu miednaha vieku. Navukoŭcy vyznačyli, što Etcy, jak hetaha čałavieka nazvali, žyŭ kala 5300 hadoŭ tamu.
Rychtujuć padjom da miesca mahčymaj hibieli biełaruskich alpinistaŭ u Kyrhyzstanie
Biełaruskija turysty znajšli ŭ harach Kazachstana čałaviečyja pareštki
Biełaruska raskazała, jak u 66 hadoŭ pieraadoleła «haru-zabojcu» Nanha-Parbat
Ratavalniki znajšli cieła alpinista Nirmała Purdžy. Jon zahinuŭ pad łavinaj u Pakistanie
Na vaśmitysiačniku Broŭd-Pik paśla sychodu łaviny źnikli 10 alpinistaŭ
Ciapier čytajuć
Na Afonie adšukali try nieviadomyja raniej asobniki Astrožskaj Biblii. Dla jaje stvareńnia drukar Ivan Fiodaraŭ, vychadziec ź Biełarusi, vykarystoŭvaŭ teksty Skaryny
Kamientary
Ja kstati na dniach smotrieł avstrijskij film na etu tiemu, čto v tajuŝiem lednikie vysvobodiliś baktierii, kotoryje diełali vsiech mutantami