Ekanomika11

Prytok układaŭ źmienšyŭsia da minimumu

Faktyčna abjom depazitaŭ raście tolki za košt naličanych pracentaŭ.

Nacbank apublikavaŭ statystyčnyja dadzienyja, datyčnyja stanu depazitaŭ u biełaruskich bankach. U mai pryrost rublovych depazitaŭ skłaŭ 711,3 miljarda rubloŭ, abo ŭsiaho 3,8%. Heta tolki krychu pierakryvaje siaredniuju pracentnuju staŭku pa ŭkładach u miesiačnym vyličeńni. Pryrost depazitaŭ faktyčna možna ličyć naličanymi pracentami pa ŭkładach.

Dla paraŭnańnia, pryrost rublovych depazitaŭ u krasaviku skłaŭ 1,24 tryljona rubloŭ abo 7,1%, u sakaviku — 890,7 miljarda rubloŭ abo 5,3%, u lutym — 2 tryljona rubloŭ abo 13,7%.

Situacyja z valutnymi układami jašče bolš demanstruje niehatyŭnuju tendencyju. Tak pa dadzienych Nacbanka, za maj valutnyja ŭkłady vyraśli na $29,1 miljona abo 0,6%, što nie pierakryvaje siaredniuju pracentnuju staŭku pa valutnych układach.

Nahadajem, što valutnyja ŭkłady nasielnictva vyraśli na $95,5 miljona (2,0%) za krasavik, na $173,8 miljona (3,7%) za sakavik, na $208,3 miljona (4,7%) za luty i na $259,9 miljona (6,2%) u studzieni.

Pa stanie na 1 červienia 2012 abjom rublovych układaŭ nasielnictva skłaŭ 19,5 tryljona rubloŭ, a depazity nasielnictva ŭ zamiežnaj valucie dasiahnuli $4,98 miljarda.

Kamientary1

Izrailski biznesmien staŭ iranskim špijonam dziela darahoj va ŭtrymańni biełaruski. Chto hetaja fatalnaja łedzi?

Izrailski biznesmien staŭ iranskim špijonam dziela darahoj va ŭtrymańni biełaruski. Chto hetaja fatalnaja łedzi?

Usie naviny →
Usie naviny

U Biełarusi źnik nasieleny punkt3

Kavamašynu ramantavali amal paŭhoda — biełaruska pajšła ŭ sud i atrymała maralnuju kampiensacyju

Rasija pradbačyła ŭvarvańnie ŭ Kurskuju vobłaść za niekalki miesiacaŭ. Ale praduchilić jaho nie atrymałasia2

Na polskaj miažy staić bolš za 1000 fur

Litoŭskamu siabru Ksienii Lebiedzievaj dali dzieviać hadoŭ turmy za špijanaž na karyść biełaruskaha KDB4

Čakajucca pieršyja zamarazki

Pasolstva ZŠA ŭ Biełarusi zreahavała na film ź Jurasiom Ziankovičam1

U Viciebsku zatrymali minskaha błohiera-prykalista Bulbanews, u jakoha 600 tysiač padpisčykaŭ u instahramie3

Na jakich mastakoŭ «Vosieńskaha sałona 2024» źviarnuć uvahu

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Izrailski biznesmien staŭ iranskim špijonam dziela darahoj va ŭtrymańni biełaruski. Chto hetaja fatalnaja łedzi?

Izrailski biznesmien staŭ iranskim špijonam dziela darahoj va ŭtrymańni biełaruski. Chto hetaja fatalnaja łedzi?

Hałoŭnaje
Usie naviny →