Vilna 1824‑1825: Pieriekriostki pamiati. Sost. Fieduta A.I.
Vilna 1824‑1825: Pieriekriostki pamiati. Sost. Fieduta A.I. — Minsk: «Limarus», 2008. — 244 s. 400 ekz.
Hetyja amal detektyŭnyja ŭspaminy pra samuju hučnuju palityčnuju spravu na byłych ziemlach Rečy Paspalitaj u pieršaj tracinie XIX st. — spravu filamataŭ i filaretaŭ. Vysokapastaŭleny rasiejski słužboviec Navasilcaŭ viadzie śledztva ab sakretnych tavarystvach, vynikam jakoha stanie zakryćcio Vilenskaha ŭniversytetu — najstarejšaj na terytoryi Rasiejskaj Imperyi navučalnaj ustanovy.
Pieršyja ŭspaminy — polski, a chutčej rečpaspalicki pohlad — naležać historyku i palityčnamu dziejaču Jaŭchimu Lalevielu. Druhija — rasiejskaje hledzišča. Aŭtar — Ivan Łabojka, prafesar rasiejskaj movy i litaratury.
Maładyja Mickievič, Čačot, Zan, Damiejka — zblizku…
Palitkarektnuju, jak sama kniha, pradmovu napisaŭ Alaksandar Fiaduta.
-
Jeździli letam da babuli ŭ viosku? Konkurs «Viki lubić vioski» źbiraje lubyja zdymki 23 tysiač miastečak, viosak i chutaroŭ Biełarusi
-
Vietkaŭskuju kalekcyju čakannych akładaŭ na abrazy ŭpieršyniu pradstaviać u Nacyjanalnym mastackim muziei
-
U Mahilovie sa svajho miesca źnikła čechaŭskaja «Dama z sabačkam». Što ź joj budzie
Na Afonie adšukali try nieviadomyja raniej asobniki Astrožskaj Biblii. Dla jaje stvareńnia drukar Ivan Fiodaraŭ, vychadziec ź Biełarusi, vykarystoŭvaŭ teksty Skaryny
Kamientary