Žanna z Mazyra pracavała ŭ Poznani, ale viarnułasia ŭ Biełaruś. I jaje kinuli ŭ SIZA za palityku
Žanna Sierada z Mazyra znajšła pracu ŭ Poznani.

Žanna naradziłasia ŭ 1969 hodzie ŭ rasijskim Murmansku. Vučyłasia ŭ palihrafičnym licei va Ufie, ale bolšaja častka jaje žyćcia źviazanaja ź biełaruskim Mazyrom. Žančyna była zarehistravanaja jak indyvidualny pradprymalnik, zachaplałasia fitnesam i zdarovym charčavańniem, a taksama šmat padarožničała.
U 2023 Sierada atrymała zaprašeńnie ad polskaj firmy, z taho času žyła i pracavała ŭ Poznani.
Płany na spakojnaje žyćcio za miažoj pierarvalisia paśla viartańnia ŭ Biełaruś. Apošni raz Žanna niešta pisała ŭ sacsietkach u śniežni 2025‑ha — nieŭzabavie jaje aryštavali.
Niadaŭna spravu Žanny Sierady razhledzieŭ Homielski abłasny sud. Žančynu abvinavacili pavodle častak 1 i 2 artykuła 361‑4 Kryminalnaha kodeksa. Za «sadziejničańnie ekstremisckaj dziejnaści» joj prysudzili chatniuju chimiju.
«Ekstremizmam» ułady Biełarusi ličać padpiski na niezaležnyja kanały, ŚMI, najaŭnaść spasyłak na ich u sacyjalnych sietkach ci najaŭnaść u sacsietkach abo na rečach biełaruskaj nacyjanalnaj, dałukašenkaŭskaj simvoliki. Da «ekstremizmu» zaličvajuć taksama praktyčna ŭsialakuju krytyku ŭładaŭ, aficyjnych histaryčnych naratyvaŭ ci prajavy salidarnaści z Ukrainaj.
Šmatlikija kryminalnyja spravy apošniaha času pa artykule ab «sadziejničańni ekstremizmu» byli źviazanyja sa «spravaj Hajuna».
«Biełaruski Hajun» — manitorynhavy OSINT-prajekt, jaki byŭ stvorany ŭ 2022 hodzie, kali Rasija praź Biełaruś napała na Ukrainu. Prajekt adsočvaŭ vajennuju aktyŭnaść rasijskich i biełaruskich vojskaŭ, abapirajučysia na infarmacyju ad biełarusaŭ. Kaardynavała jaho dziejnaść hrupa aktyvistaŭ na čale z Antonam Matolkam.
«Sprava Hajuna» pačałasia paśla taho, jak siłaviki zatrymali aktyvistku, jakaja niekalki hadoŭ žyła ŭ Biełarusi ŭ padpolli. U jaje mabilniku znajšli spasyłku na dałučeńnie ŭ bot Hajuna, jakuju joj dasyłali ŭ samym pačatku isnavańnia prajekta. Fatalnaja pamyłka była ŭ tym, što spasyłka była biesterminovaja. A tamu siłaviki zmahli padklučycca da bota i vypampavać adtul usiu infarmacyju. Jany atrymali paviedamleńni akaŭntaŭ, jakija pisali ŭ bot, a taksama ichnija ID i imiony karystalnikaŭ.
Zasnavalnik «Hajuna» Anton Matolka adrazu paśla ŭzłomu patłumačyŭ, jak adbyłasia ŭciečka infarmacyi, i abviaściŭ pra zakryćcio prajekta.
Pavodle padlikaŭ abjadnańnia siłavikoŭ «Biełpoł» i pravaabaroncaŭ, viadomyja imiony 9594 ludziej, jakija padpali pad palityčna matyvavanyja kryminalnyja spravy. Usiaho tyja ci inšyja palityčnyja represii (kryminałki, administratyŭki, zvalnieńni, pieratrusy) začapili kala 500 tysiač biełarusaŭ. Niekalki socień tysiač ludziej vymušanyja byli pakinuć krainu.
«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny
PADTRYMAĆŹnik u SIZA pa spravie ab padatkach, a znajšoŭsia ŭ śpisie «ekstremistaŭ». Što viadoma pra biznesmiena z Žodzina Siarhieja Pako
57‑hadovuju ŭradženku Vińnicy asudzili za kamientary ŭ telehramie. Siabie jana nazyvała «ŭkrainkaj z akupavanaha Minska»
Alimpijadnika z Rečycy, jaki vučyŭsia ŭ BDUIR, asudzili pa spravie Hajuna
Ciapier čytajuć
A my vam kazali: «nie dumajcie, što heta kapiejki»! Stali viadomyja źviestki, kolki padachodnaha biełarusy Litvy pieraličyli roznym hramadskim strukturam
Kamientary