Usiaho patrochu

Nie škaduj žyvata svajho

Toj, chto chodzić za sachoj, mała zadumvajecca pra stan svaich ciahlicaŭ. Ale ci šmat chto z nas sapraŭdy štodnia zajmacca fizyčnaj pracaj? Kali vy, jak toj Jaś, u apošni raz kasili kaniušynu? A za kamputaram pa kolki hadzinaŭ u dzień siedzicio? Pakaleńnie menedžeraŭ maje palcy biez mazaloŭ, ale raspłočvajecca za heta kryvymi śpinami dy adkładańniami tłušču. Na dumku amerykanskaj supermadeli biełaruskaha pachodžańnia Antona Ancipava, zmahacca z hetaj trascaj možna, navat kali niama hrošaj ci času chadzić u trenažornuju zalu. Voś parady, jakimi Anton padzialiŭsia ź internet-časopisam Sixpac-know.

Toj, chto chodzić za sachoj, mała zadumvajecca pra stan svaich ciahlicaŭ. Ale ci šmat chto z nas sapraŭdy štodnia zajmacca fizyčnaj pracaj? Kali vy, jak toj Jaś, u apošni raz kasili kaniušynu? A za kamputaram pa kolki hadzinaŭ u dzień siedzicio? Pakaleńnie menedžeraŭ maje palcy biez mazaloŭ, ale raspłočvajecca za heta kryvymi śpinami dy adkładańniami tłušču. Na dumku amerykanskaj supermadeli biełaruskaha pachodžańnia Antona Ancipava, zmahacca z hetaj trascaj možna, navat kali niama hrošaj ci času chadzić u trenažornuju zalu. Voś parady, jakimi Anton padzialiŭsia ź internet-časopisam Sixpac-know.

Biez fanatyzmu

«Myšcy žyvata — badaj, samaja mocnaja častka majho cieła i samaja zaŭvažnaja, — raspaviadaje Anton. — Ja treniruju ich 2—3 dni na tydzień. Vielmi važna nie pieratamlać ciahlicy, bo, jak viadoma, jany pačynajuć raści nie padčas zaniatkaŭ, a ŭ pierapynkach pamiž imi. Ciahlicam taksama treba adpačyvać.

Dla taho, kab umacavać ciahlicy žyvata, ja rablu zvyčajnyja padjomy korpusu, siedziačy na padłozie. Adnak sakret u tym, što ja rablu ich pavolna — adzin padjom z padłohi pavinien zajmać 2 sekundy, paśla treba 2—3 sekundy ŭtrymlivać vierchniuju častku cieła vertykalna, a potym tak sama pavolna (2 sekundy) apuścić jaho na padłohu. Ja rablu try zachody pa 12—14 padjomaŭ, ale kali vy pačatkoviec, to rabiecie nia bolš 8—10 padjomaŭ za adzin raz. Adpačyvajcie 45—60 sekundaŭ pamiž zachodami. Hetaje praktykavańnie ŭmacoŭvaje vierchnija myšcy žyvata.

Dla nižnich myšcaŭ ja rablu na turniku padjomy sahnutych u kaleniach noh jak maha vyšej da hrudzioŭ. Taksama pavolna. Hałoŭnaje tut — nia kolkaść, a jakaść».

Aŭsianka, sałaty, stadyjon i basejn

«Dla taho, kab pazbavicca tłušču na žyvacie dy bakach, varta trymacca zdarovaj dyjety. Zabudźciesia pra paŭfabrykaty — hatujcie ŭsio sami. Namahajciesia spažyvać ježu, jakaja ŭtrymlivaje pratein. Ja jem aŭsianku, šmat raznastajnych małočnych praduktaŭ, sałaty, jajki, bulbu, ź miasa — kurania, indyka, jałavičynu, rybu. Niabłaha taksama 2—3 razy na tydzień rabić prabiežki, jašče lepš — papłavać u basejnie. Heta vydatna treniruje ŭsie myšcy cieła. Spadziajusia, maje parady dapamohuć vam trymać formu. Pośpiechaŭ!»

Anton Ancipaŭ

naradziŭsia 6 traŭnia 1983 u Babrujsku. Kali da ŭłady pryjšoŭ Alaksandar Łukašenka, jahonaja siamja padałasia ŭ pošukach lepšaj doli za akijan i asieła ŭ Ńju-Jorku. Antonu tady było 13 hod. Jon skončyŭ škołu dy pastupiŭ u kaledž. U časie vučoby pačaŭ padpracovać u kramie modnaj vopratki Armani Exchange. Chłopca z adkrytym biełaruskim tvaram i jaskrava akreślenaj muskułaturaj pryhledzieli, i nieŭzabavie jon atrymaŭ niekalki prapanovaŭ ad madelnych ahiencyjaŭ. U vyniku jon padpisaŭ kantrakt z BOSS models. Pačałasia praca na podyjumie i fatazdymki dla reklamnaj kampanii italjanskaj juvelirnaj firmy Pomellato. Akramia hetaha Anton paśpieŭ źniacca dla hlancavitaha albomu fotamastaka Keł I (Kal Yee), jaki specyjalizujecca na fatahrafavańni mužčynaŭ u styli «niu». Fota i parady Antona źmiaščajucca taksama na amerykanskich internet-sajtach Allamericanguys i Sixpacknow.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Dzieviać čałaviek pamierli ŭ Breście i Minsku — usim im uvodzili adnyja i tyja ž leki. U preparacie znajšli bakteryi4

Dzieviać čałaviek pamierli ŭ Breście i Minsku — usim im uvodzili adnyja i tyja ž leki. U preparacie znajšli bakteryi

Usie naviny →
Usie naviny

U Biełarusi palaŭničyja zabili vielmi redkaha čornaha voŭka22

Kolki pryvatnych škoł i sadkoŭ zastałosia ŭ Biełarusi3

«Strašny tresk i hrukat». Na śvitanku Homiel razbudzili hučnyja huki ŭ niebie3

«Ludzi bajacca zakazvać». Pradaviec z Wildberries straciŭ bolš za $10 tysiač, ale nie sychodzić7

Jak 29‑hadovy biełarus navučyŭsia šyć pa jutubie i stvaryŭ biznes na rečach sa śmiećcia1

«Nikudy ja ad jaje nie mahu źbiehčy». Historyja siabroŭstva Marfy Rabkovaj i Nasty Łojki4

Chirurh asprečyŭ hałoŭnyja mify pra ŭkusy i vydaleńnie klaščoŭ4

Respublikanski teatr biełaruskaj dramaturhii pastavić nie biełaruskuju dramaturhiju i nie na biełaruskaj movie13

«Źnik bieź źviestak» vielmi małady biełaruski najomnik19

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Dzieviać čałaviek pamierli ŭ Breście i Minsku — usim im uvodzili adnyja i tyja ž leki. U preparacie znajšli bakteryi4

Dzieviać čałaviek pamierli ŭ Breście i Minsku — usim im uvodzili adnyja i tyja ž leki. U preparacie znajšli bakteryi

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić