Niekatoryja krainy jeŭrazony chočuć dać rabočaj hrupie Jeŭrakamisii dadatkovyja paŭnamoctvy, jakija dazvalajuć joj kantralavać prodaž dziaržaŭnych aktyvaŭ Hrecyi i dziejnaść aparata krainy ŭ miežach płanu bolš pilnaha nahladu za Afinami,paviedamili Reuters krynicy ź ES.
Lidary jeŭrazony sustrenucca ŭ niadzielu, kab abmierkavać dalejšuju dapamohu Hrecyi, i žorstki kantrol nad jaje dziejańniami budzie adnym ź pieršych punktaŭ paradku dnia. Adzin čynoŭnik skazaŭ, što ideja starannaha nahladu za Afinami atrymała šyrokuju padtrymku, bo Hrecyja pakul nie damahłasia bačnaha prahresu ŭ śfiery pryvatyzacyi i inšych reformaŭ.
Jeŭrakamisija ŭžo adpraviła niekalki čynoŭnikaŭ u Hrecyju ŭ składzie «trojki» Jeŭrasajuza i Mižnarodnaha valutnaha fondu, jakaja pavinna acanić, nakolki paśpiachova Afiny dasiahajuć ekanamičnych metaŭ. Akramia taho, rabočaja hrupa Jeŭrakamisii dapamahaje Afinam pravodzić padatkovuju reformu i atrymlivać hrošy ad strukturnych fondaŭ ES.
«Maštab umiašańnia biesprecedentny,— skazała krynica. — Kali b tam byli vyniki adkaznaha kiravańnia, jak u Irłandyi, usio było b
Hrecyja maje atrymać u listapadzie čarhovy finansavy tranš ad ES/MVF na sumu 8 miljardaŭ jeŭra i, jak čakajecca, nieŭzabavie atrymaje jašče adzin šmatmiljardny ekstrany kredyt.
Pakolki ekanomika krainy ŭ stahnacyi, mižnarodnyja kredytory spadziajucca, što Afiny pradaduć dziaržaŭnyja aktyvy, takija jak party i enierhietyčnyja kampanii, kab zdabyć hrošy. Hrecyja paabiacała, što atrymaje 50 miljardaŭ jeŭra da 2015 hoda, ale da hetaha času joj udałosia pryciahnuć prykładna 1,3 miljarda jeŭra praz pryvatyzacyju.
Inšyja palityki, admoviŭšysia kamientavać hetuju śpiecyfičnuju prapanovu, skazali, što
ideja bolš strohaha nahladu nad Afinami robicca ŭsio bolš papularnaj.
Kamientary