Ekanomika3636

Za Łukašenkam rubiel abiasceniŭsia da dalara ŭ 3100 razoŭ

Pry inflacyjnaj madeli bahaćcie akazvałasia ŭ rukach tych, chto maje dostup da materyjalnych resursaŭ i chto raźmiarkoŭvaje valutu j nieruchomaść. U samym projhryšnym ža stanoviščy akazvaŭsia siaredni słoj, najmanyja rabotniki i piensijaniery.

Biełaruskija rubli byli ŭviedzienyja ŭ 1992 h. , za amal užo dva dziesiacihodździ pieražyli dźvie denaminacyi (1994 u 10 razoŭ) i ŭ 2000 h. (u 1000 razoŭ). Kab nie tyja denaminacyi, to zaraz by kurs biełaruskaha rubla za amierykanskaha dalara skłaŭ by 86 młn 800 tys. rubloŭ, a tak «amal prystojnyja» — na fonie Zimbabve — 8 660 rubloŭ.

U pačatku 1990-ch u Biełarusi i Rasii była imklivaja hipierinflacyja, i rubiel, jak były saviecki, tak i novy biełaruski imkliva abiasceńvaŭsia.

U pačatku 1992 h. dalar kuplali za 130 savieckich (13 biełaruskich pa naminale).

U sakaviku 1993 h. kurs biełaruskaha rubla składaŭ užo 900 rubloŭ, 30 červienia 1993 h. — 1 950 rub, 29 červienia 1993 h. — 3 900,

u kancy 1993 h. užo 6 980 rub za dalar.

Za 1993 h. biełaruski rubiel patańnieŭ u adnosinach da zamiežnych valut u 17 razoŭ.

Łukašenka pryniaŭ krainu z kursam 27 960 rubloŭ za dalar.

Pa vialikim rachunku,

jon mała pamianiaŭ ekanamičnuju palityku. Aryjentacyja na rasijski rynak, kantrol dziaržavy nad hramadstvam, tatalnaja pieravaha dziaržaŭnaj ułasnaści — usio heta zastałosia. Kaściak urada skłała raniejšaja kamunistyčnaja namienkłatura. I navat u 2010 hodzie premjeram usio jašče byŭ pryznačany pieršy vice-premjer urada Kiebiča Michaił Miaśnikovič.

Tamu zachavałasia i inflacyjnaja madel, pry jakich tempy «rostu» dasiahalisia za košt pastajannaha abiasceńvańnia dachodaŭ i aščadžeńniaŭ hramadzian. Pry takoj madeli bahaćcie akazvałasia ŭ rukach tych, chto maje dostup da materyjalnych resursaŭ i chto raźmiarkoŭvaje valutu j nieruchomaść. U samym projhryšnym ža stanoviščy akazvaŭsia siaredni słoj, najmanyja rabotniki i piensijaniery — tyja, chto mieŭ u rukach zaroblenyja hrošy, a nie naftu, cemient, hruzaviki ci damy.

20 žniŭnia 1994 h. była praviedziena denaminacyja (u 10 razoŭ), a praz tydzień, paśla čarhovaha vitka inflacyi, kurs dalara byŭ zafiksavany na adznacy

3 800 rubloŭ.

U kancy 1994 h. kurs dalara składaŭ užo 10 600.

Na sajcie Nacbanka statystyka viadziecca ad 1996 h.

Takim čynam na 1 lutaha 1996 h. aficyjny (nie čorny!) kurs bieł. rubla składaŭ 11 500 rubloŭ,
na 1 studzienia 1997 h. — 15 500, na 1 studzienia 1998 h. — 30 740.
Zatym pajšoŭ imklivy abvał, vyklikany tym, što ekanomika krainy była zaviazana na rasijski rynak, a ŭ Rasii zdaryŭsia defołt, i praz hod, na 1 studzienia 1999 h., kurs rubla ŭžo byŭ 107 tys. za adzinku amierykanskaj valuty.
Pryčym miaža ŭ 100 tys. rubloŭ (1 000 000 biez uliku denaminacyi 1994 h.) była pieraadolena 17 śniežnia 1998 h. Treba ŭličvać, što dziela pryhažości i spravazdačnaści (tolki-tolki naradžaŭsia mif pra ŭnikalny biełaruski ekanamičny cud), aficyjny kurs dalara byŭ nižejšy za rynačny ŭ 2–2,5 razu).
Tak, na čornym rynku kurs dalara ŭ studzieni 1999 h. byŭ 255 tys. rubloŭ

Padaŭ rubiel i potym, u tym liku i aficyjny kurs.

Na 31 śniežnia 1999 h. jaho aficyjny kurs da dalara skłaŭ 320 000 (čorny rynak bolš čym udvaja vyšej),

a na nastupny dzień była praviedziena denaminacyja,

i kurs ciapier skłaŭ 320 rubloŭ za pieršaha prezidenta ZŠA.

Za nastupny, 2000 h., rubiel patańnieŭ amal u čatyry razy. U novaje stahodździe (tysiačahodździe, dziesiacihodździe) my kročyli z kursam

1 180 rubloŭ za dalar. Na 1 studzienia 2002 h. — 1 580, na 1 studzienia 2003 h. — 1 920 rub, na 1 studzienia 2004 h. — 2 156. Čatyry hady kurs blizki da 2 150 pratrymaŭsia. Na 1 studzienia 2005 h. kurs dalara byŭ 2 170, 1 studzienia 2006 h. — 2 152, 1 studzienia 2007 h. — 2140, 1 studzienia 2008 h. — 2 150.

U 2009 h. Biełaruś kročyła z kursam dalara 2 200 rubloŭ, a nastupny dzień zdaryłasia devalvacyja na 20%, i kurs dalara vyras da 2 650 rubloŭ.

Potym było adnosnaje zacišša. Na 1 studzienia 2010 h. aficyjny kurs dalara skłaŭ 2 859 rubloŭ,

na 1 studzienia 2011 h. — 3 000 rubloŭ, nu, a potym adnaviŭsia palot u biezdań.
Ad krasavika ŭstalavalisia dva kursy: čorny i aficyjny.
Pieršaja aficyjnaja devalvacyja była praviedziena 24 maja 2011 h. (56%),
kali kurs ustalavali na ŭzroŭni 4 930 rubleŭ, ale heta nie nasyciła abmieńniki valutaj, a čorny rynak davaŭ da 6 tys. za dalar.

U kastryčniku 2011 h. aficyjny kurs amierykanskaha dalara dajšoŭ da 5765 rubloŭ (12 kastryčnika), a 20 kastryčnika była praviedzienaja druhaja ŭ hetym hodzie aficyjnaja devalvacyja biełaruskaha rubla, jaho značeńnie było ŭstanoŭlena na ŭzroŭni 8 680 rubloŭ za dalar (na nastupny dzień rubiel patańnieŭ na 20 rubloŭ — 8 660).

Takim čynam, za časami Łukašenki rubiel abiasceniŭsia ahułam u 3 100 razoŭ.

Jak i ŭ 2011 h. u čatyry razy jon abvalvaŭsia ŭ 2000 h. Najbolšymi tempami tańnieŭ u 1990-ja hady, zaraz my viarnulisia ŭ situacyju dziesiacihadovaj daŭniny.

Kamientary36

Niaklajeŭ apublikavaŭ złabadzionny vierš. U im zhadvajecca i Kaleśnikava z Babarykam, i Cichanoŭskaja, i Prakopjeŭ z Paźniakom23

Niaklajeŭ apublikavaŭ złabadzionny vierš. U im zhadvajecca i Kaleśnikava z Babarykam, i Cichanoŭskaja, i Prakopjeŭ z Paźniakom

Usie naviny →
Usie naviny

Alijeŭ abvinavaciŭ Kreml u śviadomych udarach pa azierbajdžanskim pasolstvie ŭ Kijevie6

Rasija pierakryvaje šlachi dla ŭvozu tannych mašyn praź Biełaruś2

Maładziečanskaja fiermierka, čyju siadzibu atakavali čužyja karovy, raskazała, jak vyrašyli jaje prablemu4

U rasijskaj Ufie ludzi dušylisia ŭ zmahańni za pavietranyja šaryki. Jość paciarpiełyja9

«Recepty pryjšli jašče ad prababuli». Mazyranka try hady viadzie kulinarny błoh i sabrała amal 140 tysiač padpisčykaŭ

Jak prajšła pieršaja tvorčaja sustreča z Maksimam Znakam6

Premjerka Danii: Treba dazvolić nanosić udary ŭhłyb Rasii, bo ŭ Rasii razumiejuć tolki siłu13

U Viciebskaj balnicy chutkaj dapamohi zaliło vadoj apieracyjny błok. Minzdaroŭja: abstalavańnie nie paciarpieła

«My zrabili pamyłki razam, i razam abaviazanyja ich pryznać». Tekst pramovy Marka Rubia na Miunchienskaj kanfierencyi35

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Niaklajeŭ apublikavaŭ złabadzionny vierš. U im zhadvajecca i Kaleśnikava z Babarykam, i Cichanoŭskaja, i Prakopjeŭ z Paźniakom23

Niaklajeŭ apublikavaŭ złabadzionny vierš. U im zhadvajecca i Kaleśnikava z Babarykam, i Cichanoŭskaja, i Prakopjeŭ z Paźniakom

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić