Archiŭ

Navuka pra dačnikaŭ

Dačnikam, jakija z šuflikami ŭ rukach cikujuć za karovami, źbirajučy biascennyja dla pavyšeńnia ŭradžajnaści lapiechi, i nie naŭmie, što jany mohuć ujaŭlać saboj nia mienš kaštoŭny abjekt zacikaŭleńnia, tolki navukovaha. Sustreča z Rananam Ervue, francuskim sacyjolaham, jaki vyvučaje fenomen savieckich dačnikaŭ na biełaruskim materyjale, adbyłasia 13 sakavika ŭ Biełaruskim PEN-centry.

«Ekanamičny faktar dla dačnikaŭ nie hałoŭny», — ćvierdzić jon. Paśla dvuch hadoŭ daśledavańniaŭ francuski navukoviec zrabiŭ vysnovu, što dačnikami kiruje składany suplot matyvaŭ: praha pabyć na pryrodzie, žadańnie znajści siabie, samastojna raźmiarkoŭvać svoj čas i h.d.

R.Ervue zaznačyŭ, što niemałuju rolu ŭ raźvićci dačaŭ adyhrała i savieckaja rečaisnaść: niastača žyłpłoščy ŭ maleńkich savieckich kvaterkach (nia kažučy pra słynnyja kamunałki) pravakavała haradžanaŭ da adjezdu za horad, kab choć uletku «pažyć pa-ludzku».

Navukoviec ličyć, što nia tolki prastora, ale j čas na dačy dy ŭ horadzie maje roznyja «vymiery». Hetak, na leciščy čałaviek bolš volny ŭ planavańni svajho dnia, što taksama spryjaje psychalahičnaj razhruzcy. Jon sam vyrašaje, što, jak i kali jamu rabić, a nie padparadkoŭvajecca rytmu haradzkoha žyćcia, zadadzienamu nia im. Francuski daślednik adznačyŭ, što našyja harady, u pryvatnaści Miensk, kiepska arhanizavanyja: vialikija adlehłaści pamiž kramami, vobmal maleńkich kaviarniaŭ, dzie ludzi mahli b sustrakacca, adpačyvać, kamunikavać.

Tym nia mienš, suciašaje sp.Ervue, «my nie adny ŭ Suśviecie». U Francyi na 60 młn. nasielnictva prypadaje 15 młn. sadočkaŭ. Pryčym šmatlikija francuzy, hetaksama jak i my, vysadžvajuć na svaich działkach bulbu (praŭda, nie ŭ takoj kolkaści), hurki, pamidory, piercy. «Ja taksama maju harodčyk, i moj susied pa działcy jakraz pierad maim adjezdam vysadžvaŭ cybulu, časnyk, pamidory… U nas, praŭda, hurki rastuć tolki vialikija, a nie takija maleńkija, jak jość u vas. I jašče ŭ nas šmat roznych sałataŭ, špinatu i batunu siejuć», — padzialiŭsia svaimi nazirańniami daślednik. Darečy, francuzy vybirajucca na svaje harody taksama nie dziela ekanamičnaje vyhady: jak i my, jany šukajuć adpačynku, jednaści z pryrodaj i h.d.

Kopii svajoj dysertacyi pra biełaruskich dačnikaŭ paśla abarony ŭ Bardo daślednik dašle ŭ Biełaruś.

Arkadź Šanski

Kamientary

Ciapier čytajuć

U dzień, kali pamiłavali palitviaźnia Daronina, jahonaj žoncy prysudzili 8,5 hadoŭ kałonii za ŭdzieł u dvarovym čacie6

U dzień, kali pamiłavali palitviaźnia Daronina, jahonaj žoncy prysudzili 8,5 hadoŭ kałonii za ŭdzieł u dvarovym čacie

Usie naviny →
Usie naviny

Chakiejnaje «Dynama» prymusili źmienšyć ceny na kvitki

Pad Maskvoj raźbiŭsia lohkamatorny samalot. Vierahodna, jaho źbiła rasijskaja SPA

U Stoŭbcach źjaviŭsia art-abjekt pa matyvach Mikiełandžeła1

Z rasijskaj Buracii pajšli vajavać suprać Ukrainy baćka i syn. Abodva zahinuli3

U Čechii adbyŭsia pažar na pradpryjemstvie VPK, padobny da teraktu. Premjer terminova viarnuŭsia ŭ krainu

Piensijaniery, aktyvisty, šmatdzietnyja baćki: chto trapiŭ u śpis z 250 pamiłavanych palitviaźniaŭ1

Buchhałtarku ź Minska asudzili na 8,5 hoda pa spravie «dvarovych čataŭ»2

Pahonia, lićvinizm i mihracyja: jak litoŭcy bačać biełarusaŭ i Biełaruś32

Na Kamaroŭcy značna źmienšylisia ceny na kłubnicy i piersiki2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U dzień, kali pamiłavali palitviaźnia Daronina, jahonaj žoncy prysudzili 8,5 hadoŭ kałonii za ŭdzieł u dvarovym čacie6

U dzień, kali pamiłavali palitviaźnia Daronina, jahonaj žoncy prysudzili 8,5 hadoŭ kałonii za ŭdzieł u dvarovym čacie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić