Usiaho patrochu66

Ada Rajčonak pieradała dziaržavie siadzibu sadavoda Ivana Sikory

Hramadskaja dziajačka Ada Rajčonak pieradała Šarkoŭščynskamu rajvykankamu siadzibu biełaruskaha sadavoda Ivana Sikory, što ŭ vioscy Małyja Ałaški.

Ada Eljeŭna razam z paplečnikami ŭratavała dom ad razbureńnia (svajaki Sikory pradavali jaho na drovy) i adramantavała jaho.

Kala dziesiaci hod tamu siabry kulturna-aśvietnickaha centra imia Jazepa Drazdoviča, jakim kiruje Ada Rajčonak, nabyli siadzibu Ivana Sikory, padtrymlivali na joj paradak, adnavili interjer doma.

«Ivan Paŭłavič byŭ mnie siabram, ja hladzieła na jaho jak na vialikaha čałavieka.
Da kanca žyćcia my siabravali. Ja nie mahła dapuścić, kab jaho chata pajšła z małatka… Kuplali meblu, padobnuju na tuju, jakaja była ŭ Ivana Paŭłaviča. Sabrali biblijateku: kaniečnie, nie toj bahaty knihazbor, jakoje ŭ jaho byŭ, ale ŭsio ž…», — uspaminaje Ada Rajčonak.

Siabry centra imia Drazdoviča i inšyja nieabyjakavyja ludzi źbiralisia štohod na tałaku, kab padtrymlivać paradak na siadzibie sadavoda. Dy padtrymańnie jaje ŭ naležnym stanie patrabuje vielmi šmat vysiłkaŭ.

Ada Rajčonak, jakaja letaś adśviatkavała 75-hadovy jubilej, pryznajecca, što heta stała zanadta ciažka.

Simvaličnaja cyrymonija pieradačy adbyłasia 19 žniŭnia padčas śviata «Jabłyčny Spas», što pravodzić rajvykankam u Małych Ałaškach. Razam z dakumientami na dom Ada Rajčonak pieradała dziaržavie častku asabistaha archiva Ivana Sikory: pierapiska z navukoŭcami, listy da nastaŭnika Hieorhija Miadziuchi, zanatoŭki navukovych dośledaŭ.

U vioscy Małyja Ałaški znachodzicca dziaržaŭny muziej Ivana Sikory. Dom sadavoda ŭvojdzie ŭ skład hetaha muzieja i budzie dastupny dla naviednikaŭ.

* * *

Ivan Sikora — biełaruski sadavod-samavuk.
Naradziŭsia ŭ 1885 hodzie ŭ vioscy Małyja Ałaški Dziśnienskaha pavieta. Skončyŭ Krasnahorskuju dvuchhadovuju nastaŭnickuju škołu, kursy nastaŭnikaŭ u Krakavie. Vučyŭ dziaciej u rodnaj vioscy, byŭ zvolnieny polskaj administracyjaj za vykładańnie pa-biełarusku.

Paśla zvalnieńnia z nastaŭnickaj pracy pačaŭ pracavać sadavodam u abšarnika Pšaździeckaha ŭ miastečku Varapajeva Pastaŭskaha pavieta. Sadavodstva Ivan Sikora asvoiŭ samastojna, i da kanca žyćcia zajmaŭsia sielekcyjanavańniem raślin.

Vyvieŭ kala 500 hatunkaŭ jabłyni, 100 hatunkaŭ ihruš, mnohija hatunki ślivaŭ, bezu, ružaŭ.
U mnohich sadach našaha kraju rastuć jabłyki hatunku «Pamiać Sikory» — jany smačnyja i dobra zachoŭvajucca.

Viktar Sikora, syn Ivana, pry niamieckaj akupacyi byŭ siabram Sajuza biełaruskaj moładzi i tajemnaj Biełaruskaj niezaležnickaj partyi. Paśla prychodu Čyrvonaj armii ŭznačaliŭ antysaviecki partyzanski atrad. Adsiedzieŭ dziesiać hod u HUŁAHu, viarnuŭsia ŭ 1954 hodzie. Žyŭ u Małych Ałaškach, pamior u 2008 hodzie.

Kamientary6

Ciapier čytajuć

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu1

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu

Usie naviny →
Usie naviny

Para padmanvała mužčyn na sajtach znajomstvaŭ — klunuli 60 čałaviek1

«Łukašenka nazvaŭ nas deziercirami». Historyja biełaruski, jakaja ŭ 1970‑ja ŭciakła ź biełaruskaha kałhasa ŭ Litoŭskuju SSR2

Žycharku Maładziečna, jakaja vyjšła ź bieł-čyrvona-biełym ściaham u pieršyja dni vajny, asudzili da 3 hadoŭ kałonii2

«Kali pasadziać znoŭ, to pasiadžu». Pačobut pra svajo vyzvaleńnie, kamiery śmiarotnikaŭ, bitvu za honar u sudzie i žadańnie viarnucca13

Cichanoŭskaja pryjechała na Samit jeŭrapiejskich lidaraŭ u Jerevan3

U Kamianieckim rajonie ŭčora prapała siamihadovaja dziaŭčynka. Jaje znajšli ŭ vadzie1

Zatrymanyja Volha Muskaja i Valery Krasnahir1

Sieviaryniec vydaje knihu, dzie budzie 71 biełaruski chram, što jon namalavaŭ z turmy i kałonii dla syna2

Z čornaha śpisu artystaŭ prybrali try hurty. Dazvolili navat «Kino»11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu1

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić