Choć tatački časam ščyrujuć na nivie «stabilnaści».
My prasačyli historyi dziaciej rektaraŭ i niekatorych
Pra dziaciej rektara BDU Siarhieja Abłamiejki, jaki rašeńniem Rady ES uklučany ŭ śpis asobaŭ, jakim zabaronieny ŭjezd u ES. Ich u jaho dvoje: syn, jaki skončyŭ BDUIR i dačka, što ciapier vučycca ŭ zavočnaj aśpirantury jurfaka BDU. Ab hetym rektar kazaŭ u niekatorych intervju, a taksama pisaŭ u svajoj knizie «Kibiernietyka žyćcia: razvahi akademika».
Tak skłałasia, što Maša Abłamiejka abaraniała dypłom užo ŭ toj čas, kali rektaram VNU staŭ jaje baćka. A niadaŭna Maryja vyjhrała konkurs mižnarodnych stypiendyj,
i BDU adpraviŭ jaje na navučańnie ŭ Vilenski ŭniviersitet u miežach prahramy Erasmus Mundus.Škada, naviedać svaju dačku ŭ Vilni spadar Abłamiejka bližejšym časam nie zdoleje: jaho šmatrazovy šenhien anulavany jašče ŭviesnu.
A voś dačka byłoha rektara BDU, a ciapier kiraŭnika Instytuta Kanfucyja pry tym ža BDU, Vasila Stražava ŭžo 19 hadoŭ žyvie ŭ Niamieččynie. Jana taksama vučyłasia ŭ BDU, ale, hledziačy pa roznych intervju doktara
Unuki Stražava — Mikałaj i Daniła — ciapier taksama žyvuć u Niamieččynie.
Syn rektara Biełaruskaha dziaržaŭnaha ekanamičnaha ŭniviersiteta Jarasłaŭ Šymaŭ spačatku vybraŭ akademičnuju karjeru: paśla žurfaka Maskoŭskaha ŭniviersiteta skončyŭ histaryčnuju aśpiranturu. I realizoŭvać svaje žurnalisckija i navukovyja talenty vyrašyŭ za miažoj: z 1999 h. jon žyvie ŭ Prazie i pracuje na Radyjo Svaboda. Što praŭda, rasijskaj, a nie biełaruskaj słužbie. Zrešty, toje i nie dziŭna: uradženiec Maskvy ź piaćciudziesiaćciu adsotkami bałharskaj kryvi, Jarasłaŭ nazyvaje siabie rasijskamoŭnym žurnalistam postsavieckaha ŚMI.
Źjechaŭ Jarasłaŭ u samym zienicie ministerstva svajho baćki, da jakoha paśla prylapiłasia mianuška «tvorcy biełaruskaha ekanamičnaha cudu». Praz 11 hadoŭ spaznać usie baki hetaha «cudu» Jarasłavu, na žal, nie daviałosia, zatoje paru hadoŭ tamu jon trapiŭ u vialiki mižnarodny skandał, źviazany z pryjezdam jaho baćki ŭ Vienu na mižnarodnuju kanfierencyju. U aŭstryjskaj stalicy jaho čakała adličanaja im za try hady da taho studentka Taćciana Choma, dy nie adna, a z cełaj hvardyjaj
«Moj baćka, jak i tysiačy biełaruskich dziaržsłužačych, hulaje pa praviłach toj sistemy, jakaja stvorana ŭ našaj krainie»,— apraŭdvaŭsia za baćku Jarasłaŭ.
Syn inšaha rektara topavaha minskaha VNU — Siarhiej Chrustaloŭ — piać hadoŭ pravučyŭsia na fakultecie mieniedžmienta BNTU. Za hety čas jon paśpieŭ pieravieścisia z płatnaha na biaspłatnaje adździaleńnie, prabicca ŭ mahistraturu i patrapić u lik niamnohich ščaśliŭčykaŭ, što atrymali mahčymaść vučycca ŭ toj čas u mahistratury ŭ Hiermanii. Viadoma, nichto nie źviazvaje akademičnyja pośpiechi Siarhieja ź fihuraj jaho baćki, što ŭvieś hety čas zajmaŭ pasadu rektara BNTU.
Nie adstajuć i dzieci adukacyjnych čynoŭnikaŭ, tych samych, što, zdajecca, robiać usio, kab biełaruskija studenty nikoli nie pabačyli, jak žyvuć i pra što dumajuć ich adnahodki ź inšych jeŭrapiejskich krain. Pavodle infarmacyi ej.by, dačka namieśnika ministra adukacyi
Kurjozna skłaŭsia los dački daradcy ministra adukacyi Viktara Iŭčankava, jaki paralelna vykładaje na žurfaku.U 2004 h, jon spryčyniŭsia da skandalnaha zakryćcia Jeŭrapiejskaha humanitarnaha ŭniviersiteta ŭ Minsku.
Univiersitet nieŭzabavie pierabraŭsia ŭ Vilniu, a praz dva hady tudy pastupiła jaho dačka.Praŭda, paralelna jana atrymlivaje adukacyju i ŭ baćkoŭskim BDU na fiłałahičnym fakultecie.
Takim čynam, usie dzieci vysokich adukacyjnych čynoŭnikaŭ, infarmacyja pra jakich choć niejkim čynam prasačyłasia ŭ miedyi, nadali pieravahu biełaruskaj adukacyi, ale praciahvali navučańnie amal abaviazkova za miažoj. Pryčym mienavita zachodniaj, kudy ich baćkoŭ časta navat nie puskajuć, i dla pajezdak kudy jany sami budujuć usialakija pieraškody ŭ dačynieńni inšych studentaŭ.
Kamientary