8 červienia ŭ Miensku ŭtvaryłasia Asambleja deputataŭ miascovych savietaŭ. Stvareńnie mižrehijanalnaj hrupy demakratyčnych deputataŭ planavałasia jašče viasnoj. Spačatku «svaich» deputataŭ źbirali partyi, paśla išli kansultacyi, uzhadnieńnie pazycyj. Narešcie, u Miensku sabralisia bolš za 50 deputataŭ miascovych savietaŭ z usioj krainy.
Adbyłosia heta ŭžo paśla taho, jak pra stvareńnie svajoj mižrehijanalnaj deputackaj hrupy abvieściła «Respublika». «Respublikancy» raspaŭsiudzili zvarot da deputataŭ miascovych savietaŭ z zaklikam dałučacca da ich, i, pavodle słovaŭ Siarhieja Skrabca, bolš za 70 čałaviek takuju zhodu dali. Na kaniec červienia była zaplanavanaja «specyjalnaja kanferencyja» nazvanaj hrupy. Paśla stvareńnia Asamblei, ciažka skazać, ci jana adbudziecca. Apazycyjnyja partyi nie dazvolili «apazycyjaneram» z pałaty pradstaŭnikoŭ pierachapić u ich inicyjatyvu. S.Skrabiec, kab «nie zabłytać elektarat», prapanavaŭ abjadnać vysiłki. Prapazycyja «respublikancaŭ» na schodzie nie abmiarkoŭvałasia — jaje nie było ŭ paradku dnia. Mo hetaje pytańnie paŭstanie paźniej.
Schod deputataŭ miascovych savietaŭ adbyŭsia namahańniami čatyroch partyj: AHP, BNF, BSDH i PKB. Ad kožnaj ź ich byŭ vyznačany pradstaŭnik u prezydyjum, paśla zaćvierdžany schodam. Imi stali, adpaviedna, Marat Afanaśjeŭ, Aleś Michalevič, Leanid Haravy i Vasil Byčok. Deputaty ad BSDP «Narodnaja hramada» ŭ schodzie nia brali ŭdziełu, jak i lider partyi Mikoła Statkievič. Jon atrymaŭ aficyjnaje zaprašeńnie, ale admoviŭsia pryjści.
Lidery inšych partyj vystupili na schodzie z pažadańniami deputatam i prapanavali svajo bačańnie dziejnaści abjadnańnia. Alena Skryhan (PKB) prapanavała havaryć tolki pra toje, što jadnaje: zakonnaść, pravy hramadzianaŭ, prablemy rehijonaŭ. Alaksiej Karol, jaki vystupaŭ ad imia BSDH, zaŭvažyŭ, što «abjadnańnie deputataŭ — pieršy krok da abjadnańnia demakratyčnych siłaŭ». Vincuk Viačorka acaniŭ pracu demakratyčnych deputataŭ jak «stvareńnie archipelahu», na jakim musić paŭstać «kantynent». Jon padkreśliŭ, što «biaz zhody demakratyčnych partyj schod hety byŭ by niemahčymy». Anatol Labiedźka (AHP) raspavioŭ pra intensiŭnyja kansultacyi, jakija ciapier iduć pamiž partyjami. Najpierš nakont adzinaha śpisu na vybary.
Deputaty nie byli nadta aktyŭnymi, i ŭ ahulnaj dyskusii pryniali ŭdzieł usiaho niekalki čałaviek. Havaryli jany pra prablemy, ź jakimi sutyknulisia ŭ svajoj nievialikaj jašče praktycy. Aleś Zarambiuk z Mastoŭ prapanavaŭ stvaryć kansultacyjny centar dla jurydyčnaj dapamohi deputatam. Juraś Hubarevič ź Biełaaziersku padtrymaŭ hetuju ideju, bo «my nia majem prava na pamyłku». Biełaazierskija demakratyčnyja deputaty, jakija majuć u saviecie bolšaść, mohuć pravodzić patrebnyja rašeńni, ale chacieli b być upeŭnienymi, što nia jduć suprać zakonu. Zakanatvorčaha dośviedu jašče šmat kamu nie chapaje. Nievypadkova na schodzie dali słova niekalkim ekspertam. Juryst i były deputat Michaił Pliska zaklikaŭ deputataŭ nie lenavacca: «Ruki składać nia treba... Hałoŭnaje — danieści da vybarcaŭ infarmacyju pra svaju dziejnaść, pra toje, što vy chacieli zrabić i chto vam pieraškodziŭ». A kiraŭnik fondu Lava Sapiehi Alaksandar Žučkoŭ nahadaŭ pra dziejnaść zapačatkavanaj viasnoj 1990-ha demakratyčnaj deputackaj hrupy, jakaja naličvała bolš za 60 čałaviek.
Schod pryniaŭ nazvu abjadnańnia — «Asambleja deputataŭ miascovych savietaŭ» — i niekalki zajavaŭ (ab praviadzieńni davybaraŭ u miascovyja saviety, ab sacyjalna-ekanamičnaj sytuacyi ŭ krainie dy inš.), zaćvierdziŭ rehlament Asamblei. Była abranaja Kaardynacyjnaja rada z čatyroch čałaviek.
Deputacki schod staŭsia dobraj nahodaj dla ŭstanaŭleńnia kantaktaŭ pamiž narodnymi abrańnikami. Jon sapraŭdy nahadvaŭ demakratyčny kanvent — tolki adzinki byli ŭ strohich kaściumach i halštukach. Deputaty vyjavilisia adnadumcami, hałasavali adnahałosna. Nieparazumieńnie ŭźnikła, kali adzin z udzielnikaŭ «vyjaviŭ» u zali zdymačnuju hrupu BT. Paśla niadoŭhich vahańniaŭ jaje vyrašyli nie vyhaniać. Pieramoh zdarovy sens i žadańnie adyści ad ahresii da ludziej ułady, pra što na schodzie havaryŭ deputat z Amścisłavu Alaksandar Hałakcijonaŭ. Pavodle jahonych słovaŭ, ahresiŭnaja taktyka pieraškadžaje znachodzić parazumieńnie z praŭładnaj bolšaściu savietu, ź jakoj, adnak, treba pracavać i ŭ jakoj treba znachodzić adnadumcaŭ.
Aleh Tačony
Kamientary