Šef-kuchar restarana Lindeneck u niamieckim horadzie Viejmary Štefan Chaasenhir kala dvuch hadoŭ tamu padčas rybałki ŭbačyŭ janota i zacikaviŭsia, jaki jon na smak. A jak paspytaŭ sam — to vyrašyŭ častavać i inšych, piša Deutsche Welle.

Pakolki siabar kuchara zajmajecca palavańniem, Štefan paprasiŭ addać jamu adnaho z padstrelenych janotaŭ. Chaasenhir, jaki ŭ štodzionnym žyćci sam źjaŭlajecca viehietaryjancam, pryhatavaŭ žyviolinu na hryli i, pavodle jaho słoŭ, zastaŭsia vielmi zadavoleny vynikam.
Paśla hetaha kuchar vyrašyŭ dadać janocinu ŭ mieniu restarana. Užo prykładna hod naviedvalnikam Lindeneck prapanujuć, u pryvatnaści, janocinu ŭ vyhladzie kumpiaka i burhieraŭ. Kumpiak dobra pasuje dla tušeńnia, a śpinu, šyju i łapatki kuchar raić smažyć na hryli abo vykarystoŭvać dla hulašu. Na jaho dumku, da miasa varta dadavać vostryja śpiecyi, a na harnir padavać klocki ci advarnuju bulbu.
Niezvyčajnaja prapanova pryciahvaje ŭ Viejmar turystaŭ ź inšych rehijonaŭ Hiermanii. Letaś restaran pierapracavaŭ bolš za 400 kiłahramaŭ janociny. Akramia taho, šef-kuchar pravodzić majstar-kłasy, dzie achvotnych vučać hatavać heta miasa.
Chaasenhir śćviardžaje, što nabyvaje janocinu tolki ŭ znajomaha palaŭničaha. Pierad tym jak trapić na kuchniu, tuša abaviazkova prachodzić pravierku na trychinieloz — niebiaśpiečnaje parazitarnaje zachvorvańnie. Jaje nieabchodna śpiecyjalna dastavić u vieterynarnuju słužbu z zachavańniem usich patrabavańniaŭ i paśla zabrać adtul. Tolki pry stanoŭčym vyniku pravierki miasa dazvalajuć vykarystoŭvać u ježu.
Pavodle danych Ekałahičnaha palaŭničaha tavarystva, ciapier u ziamli Ciurynhija, dzie znachodzicca Viejmar, palaŭničyja zdabyvajuć prykładna ŭ 28 razoŭ bolš janotaŭ, čym u 2000 hodzie. Janoty stanoviacca zdabyčaj prykładna ŭ vosiem razoŭ čaściejšaj za zajcoŭ.
U tavarystvie ličać, što papularyzacyja straŭ ź janociny i kulinarnych majstar-kłasaŭ moža pieratvaryć janotaŭ z prablemy dla palaŭničych haspadarak u zapatrabavany charčovy pradukt.
Kamientary