Usiaho patrochu33

Novy standart na varanyja kaŭbasy raspracoŭvajecca ŭ Biełarusi

Tak upieršyniu ŭ standarcie ŭvodzicca paniaćcie «Kaŭbasy „Ekstra“».

U Biełarusi raspracoŭvajecca novy standart na varanyja kaŭbasy,
paviedamiła zahadčyk siektara standartyzacyi miasnoj haliny RUP «Instytut miasa-małočnaj pramysłovaści» Navukova-praktyčnaha centra pa charčavańniu NAN Biełarusi Taćciana Dziomčyna.

Pavodle jaje słoŭ, ciapier u Biełarusi dziejničaje standart STB 126 «Vyraby kaŭbasnyja varanyja». Ale čas dyktuje svaje patrabavańni. U pryvatnaści, Ministerstva achovy zdaroŭja siońnia pradjaŭlaje bolš žorstkija patrabavańni da jakaści syraviny i biaśpieki hatovaj pradukcyi. Praktyka prymianieńnia dziejučaha standartu pakazała, što jość roznyja tłumačeńni niekatorych jaho pałažeńniaŭ. U novym standarcie płanujecca bolš dakładna prapisać paniaćci i terminy, kab paźbiehnuć roznahałośsia siarod vytvorcaŭ i kantralujučych orhanaŭ.

«Novy standart instytut raspracoŭvaje samastojna, pa ŭłasnaj inicyjatyvie, z-za vostraj vytvorčaj nieabchodnaści, nie atrymlivajučy na heta finansavańnia», — adznačyła śpiecyjalist. Pavodle jaje słoŭ, standart budzie hatovy ŭžo da kanca hoda, potym pieradadzieny na ŭzhadnieńnie i ŭstupić u dziejańnie ŭ studzieni 2012 hoda.

U novym standarcie płanujecca ŭdakładnić patrabavańni da sastavu praduktu. Na etykietcy pradukcyi sastaŭ varanych kaŭbasnych vyrabaŭ pavinien być davoli poŭnym, dobra čytacca. U sastavie pakazvajucca ŭsie inhredyjenty, uklučajučy charčovyja dabaŭki, vostryja prypravy, uzmacnialniki smaku.

Upieršyniu ŭ standarcie ŭvodzicca paniaćcie «Kaŭbasy «Ekstra»,

jakija pa jakaści syraviny pavinny adroźnivacca ad vyrabaŭ vyšejšaha, pieršaha, druhoha hatunku. Asobnym pałažeńniem buduć uklučany patrabavańni da miasa-raślinnych varanych kaŭbasnych vyrabaŭ. Uvodzicca samo paniaćcie «miasa-raślinnyja varanyja kaŭbasnyja vyraby». «U isnujučym standarcie takoha padziełu na hatunki kaŭbas niama», — adznačyła Taćciana Dziomčyna. Pavodle jaje słoŭ, pakupnik ź infarmacyi na etykietcy ŭbačyć, kolki ŭ takoj kaŭbasie źmiaščajecca miasa i jakaja kolkaść raślinnych kampanientaŭ u joj prysutničaje. Zvyčajna ŭ takoj kaŭbasie ŭ jakaści napaŭnialnika vykarystoŭvajecca raślinny białok.

Taćciana Dziomčyna paviedamiła taksama, što budzie raspracavany novy standart na kaŭbasnyja varanyja vyraby, pryznačanyja dla dziciačaha charčavańnia. Zhodna z patrabavańniami miedykaŭ, u takich vyrabach pavinien być minimum soli i prypraŭ i nijakich uzmacnialnikaŭ smaku i aramatyzataraŭ.

Śpiecyjalist dała rekamiendacyi, jak pravilna vybrać varanuju kaŭbasu. Pavodle jaje słoŭ, pieršaje, na što treba źviartać uvahu pry vybary varanaj kaŭbasy, — heta koler. Jon pavinien być śvietła-ružovym. Na zrezie kaŭbasa pavinna mieć hładkuju abo hładkaziarnistuju strukturu, jamki i pustoty niedapuščalnyja. Na abałoncy pavinna być paznačana, čym vytvorca kiravaŭsia — DASTam abo TU (techumovy, jakija jon moža raspracoŭvać sam). «Nadziejniej vybirać tuju pradukcyju, jakaja zroblena pa DASTu», — rekamienduje Taćciana Dziomčyna. DAST patrabuje vykarystoŭvać vysakajakasnaje miasa, u takich kaŭbasach nie budzie kruchmału raślinnych białkoŭ, soi. TU dapuskajuć vykarystańnie roznych dabavak i zamieńnikaŭ.

U cełym Taćciana Dziomčyna jak pastajanny ŭdzielnik žury nacyjanalnych respublikanskich dehustacyjnych konkursaŭ vysoka acaniła jakaść varanych doktarskich kaŭbas biełaruskaj vytvorčaści. «Našy vytvorcy prytrymlivajucca starych kłasičnych receptur i DASTaŭ, tamu biełaruskija kaŭbasy vydatnaha smaku i jakaści», — adznačyła jana.

Darečy, u hetym hodzie samamu papularnamu vidu varanaj kaŭbasy — «Doktarskaj» — spaŭniajecca 75 hadoŭ.
«Doktarskuju» pačali vyrablać u 1936 hodzie. U toj čas jana pryznačałasia ŭ jakaści lačebnaha charčavańnia chvorym. Isnuje viersija, što zahad stvaryć «Doktarskuju» kaŭbasu pastupiŭ ad Stalina. Akramia taho, niepasrednaje dačynieńnie da hetaj kaŭbasy maje Narodny kamisaryjat achovy zdaroŭja, ź jakim uzhadniałasia receptura. Pavodle vierdyktu narkama, novy pradukt pryznačaŭsia chvorym, jakija padarvali svajo zdaroŭje ŭ vyniku hramadzianskaj vajny i carskaha despatyzmu. Skład kaŭbasy prapisaŭ sapraŭdy doktar. Adsiul i jaje nazva. Niahledziačy na 75-hadovy ŭzrost, «Doktarskaja» svajoj papularnaści nie straciła. Heta kaŭbasa źmiaščaje vitaminy i minierały, nieabchodnyja dla zdarovaha i paŭnacennaha žyćcia.

Kamientary3

Ciapier čytajuć

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu

Usie naviny →
Usie naviny

Para padmanvała mužčyn na sajtach znajomstvaŭ — klunuli 60 čałaviek1

«Łukašenka nazvaŭ nas deziercirami». Historyja biełaruski, jakaja ŭ 1970‑ja ŭciakła ź biełaruskaha kałhasa ŭ Litoŭskuju SSR2

Žycharku Maładziečna, jakaja vyjšła ź bieł-čyrvona-biełym ściaham u pieršyja dni vajny, asudzili da 3 hadoŭ kałonii2

«Kali pasadziać znoŭ, to pasiadžu». Pačobut pra svajo vyzvaleńnie, kamiery śmiarotnikaŭ, bitvu za honar u sudzie i žadańnie viarnucca13

Cichanoŭskaja pryjechała na Samit jeŭrapiejskich lidaraŭ u Jerevan3

U Kamianieckim rajonie ŭčora prapała siamihadovaja dziaŭčynka. Jaje znajšli ŭ vadzie1

Zatrymanyja Volha Muskaja i Valery Krasnahir1

Sieviaryniec vydaje knihu, dzie budzie 71 biełaruski chram, što jon namalavaŭ z turmy i kałonii dla syna2

Z čornaha śpisu artystaŭ prybrali try hurty. Dazvolili navat «Kino»11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić