Mierkavańni

Hraki prylacieli

Zdajecca, pad 19.03 ułady neŭtralizavali ŭsie krynicy destabilizacyi: ekzytpolščykaŭ, naziralnikaŭ, demakrataŭ u vybarčych kamisijach. Adnak jość jašče siejbity chaosu, jakim navat apošnija papraŭki da KK pa barabanie. Heta hrypoznyja ptuški, jakija laciać z poŭdnia. Feljeton Lolika Uškina.

Zdajecca, pad 19.03 ułady neŭtralizavali ŭsie krynicy destabilizacyi: ekzytpolščykaŭ, naziralnikaŭ, demakrataŭ u vybarčych kamisijach. Adnak jość jašče siejbity chaosu, jakim navat apošnija papraŭki da KK pa barabanie. Heta hrypoznyja ptuški, jakija laciać z poŭdnia. Feljeton Lolika Uškina.

U dyrekcyju BT i ANT

Scenarnaja zamova na film «Pralatajučy nad hniazdom buślika».

Abhruntavańnie: travieńskaja histeryja nakont «vybuchu na Čarnobyli», jaki byccam mieŭ miesca, zaśviedčyła:

A) ludzi de fakta nie daviarajuć aficyjnym medyjam. Usie ich sproby zaspakoić vyklikali jašče bolšaje padazreńnie, što ŭłady, jak i ŭ krasaviku 1986 h., chavajuć praŭdu;

B) nasielnictva zdolna stvaryć trafik antyŭradavaj infarmacyi praź Internet, čutki, SMS i h.d.

Vysnova: u vyniku prychodu ptušynaha hrypu (PH) sytuacyja moža paŭtarycca, što pastavić pad pahrozu scenar aperacyi «Elehantnaja pieramoha». Pryčym, navat kali nia budzie zafiksavany nivodny vypadak PH, usio roŭna ašalełaja ad ažyjatažu ŭ rasiejskich SMI niejkaja babka z doŭhim jazykom źviaža svaju prastudu z tym, što ŭčora źjeła jaječniu.

Uładam u takoj sytuacyi lahična nie paŭtarać pamyłak, a prypisać srodkami prapahandy, kštałtu dakumentalnych filmaŭ, pošaść PH apazycyi.

Rabočy scenar filmu.

Palot busła. Hołas za kadram: «Inšaja nazva Biełarusi — kraina pad biełymi kryłami. Mahčyma, nievypadkova cyničnyja vorahi vyrašyli sarvać plany ŭsiebiełaruskaha schodu kryłami i łapkami jaje spradviečnaha symbalu».

Tryvožnaja muzyka.

Scena: marš nacystaŭ. Hołas za kadram: «Usłuchajciesia, što jany skandujuć — «chaj hryp! chaj hryp!». Jašče tady vorahi słavianstva nie chavali svaich planaŭ, i naturalna, dapamahali im u hetym nacyjanalisty — prodki sučasnych apazycyjaneraŭ».

Tryvožnaja muzyka.

Scena: śpina. Z-za jaje hołas: «ja — dvorničycha ŭ parku Horkaha, niejak da mianie padyšoŭ inšaziemiec i za hrošy prapanavaŭ pakarmić kačak u Śvisłačy niejkimi kroškami. Ja vyrašyła, što heta čoknuty naturalist. Na nastupnym randevu dyplamat saznaŭsia, što pracuje na polskuju dyfenzyvu, i prapanavaŭ raźvieści tyja hrypoznyja kroški pa staličnych śmietnikach, dzie šmat hruhanoŭ. Ja — patryjotka, naturalna, usio raspaviała KDB».

Tryvožnaja muzyka.

Scena: mašyna, što zajaždžaje ŭ bramu pasolstva Čechii. Supracoŭniki pasolstva niešta vyhružajuć.

Hołas za kadram: «Dumajecie, jany vyhružajuć picu? Nie, u hetych karobkach sojki, jakim pryščapili chvarobu ŭ sakretnych labaratoryjach CRU».

Scena: sojka. Abjektyŭ idzie na kołca, što na jaje łapcy. Nadpis na kołcy: «infected in the USA».

Vystup pradstaŭnika MZS ab departacyi ŭsich českich sojek jak parušalnikaŭ dyplamatyčnaha statusu.

Aptymistyčnaja muzyka. Krajavidy.

Hołas za kadram: «Ciapier vy viedajecie, adkul u Biełaruś trapiŭ śmiertanosny virus, adnak viedajecie taksama, što treba rabić — iści i hałasavać...

Kadar «Za Biełaruś!».

Kaniec.

Scenaryst Ł.Uškin.

Kamientary

Ciapier čytajuć

U Biełarusi rezka vyrasła dola stratnych pradpryjemstvaŭ — takich užo tracina. Čamu tak adbyvajecca?16

U Biełarusi rezka vyrasła dola stratnych pradpryjemstvaŭ — takich užo tracina. Čamu tak adbyvajecca?

Usie naviny →
Usie naviny

«Niama mahčymaści dalej ciahnuć biaspłatny farmat». Fiestyval Tutaka ŭpieršyniu budzie brać hrošy za ŭvachod6

Litoviec pajechaŭ naviedać svajakoŭ u Biełaruś — jaho aryštavali i dali 15 hadoŭ. Kažuć, što za špijanaž2

Anarchistu Mikitu Drancu dadali hod źniavoleńnia

Pamočnica Cichanoŭskaj Hanna Złatkoŭskaja pakinuła pracu ŭ Ofisie25

«Rasija ciśnie na ZŠA». Zialenski raskryŭ novyja terminy, pastaŭlenyja rasijanami dla zachopu Danbasa1

56‑hadovy rasijski jachtsmien viarnuŭsia z kruhaśvietki i zapisaŭsia na front, kab raspracoŭvać drony. I zahinuŭ u pieršym šturmie18

Biełaruski padletak viadzie tyktok pra žyćcio na chutary i sabraŭ amal 400 tysiač padpisčykaŭ1

Jeŭrapiejskija krainy abmiažoŭvajuć vykarystańnie svajoj pavietranaj prastory dla samalotaŭ, jakija vajujuć u Iranie3

Supracoŭnicu Univiersiteta kultury asudzili za palityku4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Biełarusi rezka vyrasła dola stratnych pradpryjemstvaŭ — takich užo tracina. Čamu tak adbyvajecca?16

U Biełarusi rezka vyrasła dola stratnych pradpryjemstvaŭ — takich užo tracina. Čamu tak adbyvajecca?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić