U Biełarusi nielha prosta tak pachavać hadavanca. Što tady rabić i kolki heta kaštuje
Cieła žyvioły paśla śmierci nielha prosta pakinuć u ziamli ŭ lesie ci ŭ dvary, heta ličycca parušeńniem.

Alena (imia źmienienaje) pamiataje hety dzień vielmi dakładna. Jana vychodziła ź vietkliniki ź nievialikaj skrynkaj u rukach. Unutry byŭ prach sabaki, jakoha jana ŭziała ŭ vałancioraŭ niekalki miesiacaŭ tamu.
— Heta vielmi dziŭnaje adčuvańnie. Ty jašče niadaŭna nasiŭ jaho na rukach, karmiŭ, havaryŭ ź im. A ciapier — voś heta, tolki skrynačka, — uzhadvaje dziaŭčyna.
Alena jašče ŭ 15 hadoŭ pačała padbirać žyvioł z vulicy i zajmacca vałanciorstvam.
— U mianie zaŭsiody chto-niebudź jość na pieratrymcy. Heta ŭžo jak zvyčka. Ty prosta nie možaš prajści mima. Kahości ŭładkoŭvaješ, znachodziš jamu dom i dobrych haspadaroŭ. A chtości zatrymlivajecca ŭ ciabie daŭžej, — raspaviadaje Alena.
Apošni sabaka źjaviŭsia ŭ jaje niekalki miesiacaŭ tamu. Praz peŭny čas u jaho prajavilisia prablemy sa zdaroŭjem. Pačalisia biaskoncyja pachody da daktaroŭ: ahlady, analizy, lačeńnie. Potym pačalisia ŭskładnieńni. Hrošy na lačeńnie razychodzilisia chutka.
— U niejki momant ty ŭžo nie dumaješ pra sumu. Ty dumaješ: a raptam jašče možna vyratavać i prosta robiš usio, što možaš.
Apieracyja kaštavała prykładna 1300 rubloŭ. Niekalki dzion paśla jaje Alena žyła ŭ pastajannym napružańni: telefanavała ŭ kliniku, čakała navin. Ale niahledziačy na ŭsie namahańni sabaka pamior.
Pieršaje pytańnie, jakoje ŭźnikaje paśla takoha — što ciapier?
Što ŭ Biełarusi možna zrabić ź ciełam hadavanca paśla śmierci
U Biełarusi paśla śmierci chatniaj žyvioły ŭładalnik maje niekalki varyjantaŭ, i ŭsie jany rehulujucca vieterynarna-sanitarnymi normami.
Najbolš raspaŭsiudžany i dastupny šlach — heta tak zvanaja ŭtylizacyja. Jaje arhanizujuć dziaržaŭnyja vieterynarnyja słužby, kamunalnyja pradpryjemstvy abo sami vietkliniki.
U mnohich haradach cieła možna zdać biaspłatna abo za simvaličnuju płatu — jak praviła, da niekalkich dziasiatkaŭ rubloŭ. U hetym vypadku žyviołu vyvoziać na śpiecyjalnyja pradpryjemstvy, dzie adbyvajecca techničnaja ŭtylizacyja. Uładalniku ničoha nie viartajecca, i praces adbyvajecca bieź jaho ŭdziełu.
Druhi varyjant — kremacyja. Heta kamiercyjnaja pasłuha, jakaja najbolš raźvitaja ŭ Minsku.
Kremacyju prapanujuć pryvatnyja servisy abo vietkliniki praz partnioraŭ. Jana byvaje dvuch farmataŭ. Pry ahulnaj kremacyi spalvajucca niekalki žyvioł adnačasova, i prach nie viartajecca — taki varyjant zvyčajna kaštuje ŭ miežach 50—250 rubloŭ. Indyvidualnaja kremacyja praduhledžvaje asobnaje spalvańnie i viartańnie prachu ŭ urnie abo boksie. Jaje košt u siarednim składaje ad 100 da 400 rubloŭ i zaležyć ad vahi žyvioły, koštu urny i dadatkovych pasłuh.
U rehijonach mahčymaści značna abmiežavanyja: časta kremacyja niedastupnaja, i ŭładalnikam davodzicca samastojna vieźci cieła ŭ Minsk abo šukać pasiarednikaŭ. Niekatoryja ahienctvy rytualnych pasłuh dla žyvioł prapanujuć vyjezd u inšyja harady, ale heta kaštuje dadatkovych hrošaj.
Samastojnaje pachavańnie žyvioły ŭ Biełarusi farmalna nie dazvalajecca. Heta datyčyć jak haradskich terytoryj (dvary, parki, lasy), tak i pryvatnych učastkaŭ. Takija abmiežavańni źviazanyja z sanitarnymi normami — kab paźbiehnuć raspaŭsiudžvańnia infiekcyj i zabrudžvańnia hleby i vady. Na praktycy ludzi časam usio ž robiać heta nieaficyjna, časam navat stvarajučy lasnyja «mohiłki chatnich žyvioł», ale jurydyčna taki sposab ličycca parušeńniem.
Pamiž «zdać» i «raźvitacca»
Alena vybrała varyjant indyvidualnaj kremacyi. Dla jaje navat zapisali videapaćviardžeńnie, što kremirujuć mienavita jaje sabaku.
— Mnie było važna, kab maja dziaŭčynka nie była «razam z usimi». Heta, moža, emacyjna, ale ŭ toj momant heta było adzinaje, što mieła značeńnie.
Kremacyja kaštavała niekalki sotniaŭ rubloŭ. Joj prapanavali nievialiki boks dla prachu. Usio adbyvałasia chutka i davoli arhanizavana.
— Ja zabrała prach na nastupny dzień. I voś hety momant, kali ty staiš z hetaj skrynačkaj, jon vielmi zapaminalny. Napeŭna, heta taksama pra adkaznaść. Nie tolki ŭziać žyviołu i lubić jaje. Ale i razumieć, što budzie ŭ kancy, — adznačaje dziaŭčyna.
-
«Ježa na mohiłkach — tak było zaŭsiody». Historyk pra tradycyi paminalnaha stała ŭ biełarusaŭ
-
«Pastavili na ličylnik jašče ŭ turmie». Ihar Karniej raskazaŭ, čym skončyłasia historyja z sudovymi vykanaŭcami i štrafami
-
87 rubloŭ zarobku i asablivyja ŭmovy dla niekatorych studentaŭ. Vykładčyk BDUIR źviarnuŭsia da Łukašenki
Ciapier čytajuć
«Dziaŭčyna niedzie praź siem siekund užo pikiravała bieź piłota». Siabar deltapłanierysta, jaki raźbiŭsia ŭ Stročycach, raskazaŭ, što pryviało da trahiedyi
Kamientary